Zdravlje

PRESTANAK PUŠENJA UBLAŽAVA STRES;

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 28 Lipanj 2010 19:40

Hitovi: 4228

Studija britanskih znanstvenika objavljena u stručnom časopisu Addiction sugerira kako prestanak pušenja dovodi do snižavanja razine kroničnog stresa za prosječno 20%.  

Istraživači dodaju kako ispitanici koji su nastavili pušiti nakon određenog vremena nisu imali manje izglede za kroničan stres. Novi se nalaze temelje na odgovorima 469 pušača koji su s različitim uspjehom pokušavali ostaviti cigarete nakon što su bili hospitalizirani zbog bolesti srca. 

Znanstvenici napominju kako je 85% ispitanika na početku studije izjavilo kako vjeruju da im cigarete olakšavaju borbu sa stresom. Već je ranije utvrđeno kako osobe koje nikad nisu pušile rjeđe pate od stresa nego pušači, što stručnjaci objašnjavaju većim izgledima da će osobe podložne stresu početi pušiti.  

Možda vas zanima: 

Prestanak pušenja ima pozitivan utjecaj na krvne žile  

Prestanak pušenja i rizik za dijabetes  

Još jedan razlog za prestanak pušenja  

Prestanak pušenja produžuje život   

17.06,2010., www.plivazdravlje.hr 

Preuzeto za Uppt, 28.06.2010.

(drHorvat.Business Newsletter br. 101) 

UTJECAJ VREMENSKIH PROMJENA NA SRČANE BOLESNIKE

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 28 Lipanj 2010 18:42

Hitovi: 11363

Prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostović, dr. med. spec. internista-kardiolog   

Univerzalni savjeti za očuvanje zdravlja pri promjeni vremenskih prilika

Čovjek kao i druga živa bića žive u različitim životnim okolnostima i pod neprestanim su utjecajem niza faktora vanjske sredine. Kod zdravih osoba vremenske promjene pa makar bile iznenadne i burne neće dovesti do znatnih promjena u organizmu. Kažemo da su adaptacijske reakcije organizma adekvatne vremenskim promjenama.  

S  druge strane postoje zdrave osobe koje imaju smanjenu sposobnost adaptacije na vremenske promjene (tako zvani meteoropati). Kod njih dolazi do neadekvatne adaptacijske reakcije, te će promjenu vremena “trpjeti” na različite načine. Posebno će bolesne osobe u takvim uvjetima, često pokazivati nesvrsishodne reakcije. To može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, pojave komplikacija, pa i fatalnog ishoda. 

 -----------

Fiziološke adaptacijske sposobnosti kod srčanih bolesnika, a poglavito koronarnih bolesnika i starijih osoba su zbog napredovale ateroskleroze krvnih žila smanjene. Zbog toga se u tih osoba češće javljaju neadekvatne i nesvrsishodne adaptacijske reakcije. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog tlaka i pulsa, te acidobaznog statusa u organizmu. Takve promjene mogu utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima pa i pojave infarkta.

------------- 

Inače srčani bolesnik, ako nema znakova težeg oštećenja srca ponaša se slično zdravim ljudima. Neke vremenske promjene, kao što su vrućina ili hladnoća direktno utječu na srce i krvni tlak. Tako visoka temperatura zraka izaziva širenje krvnih žila (vazodilatacija). Širenje krvnih žila kod vrućine može dovesti do opadanja krvnog tlaka i lupanja srca, dok stiskanje krvnih žila kod hladnoće može dovesti do pojave angine pektoris.

Bolesnici s visokim krvnim tlakom, koji uzimaju antihipertenzitivne lijekove i bolesnici koji uzimaju diuretike, često tijekom vrućih ljetnih dana imaju potrebu za manjom dozom lijekova od uobičajene. 

Srčani bolesnici trebaju izbjegavati izloženost jakom suncu, a pogotovo izbjegavati svaki oblik fizičkog naprezanja u vrijeme vrućih i vlažnih dana.  

Putovanja za srčane bolesnike nisu zabranjena uz uvjet komfornog prijevoza.  Let avionom podnose i teži srčani bolesnici, jer je tlak zraka i kisika u avionskoj kabini u pravilu zadovoljavajući.  Kupanje u moru i rijekama mnogi bolesnici dobro podnose, ali voda mora biti ugodna, a ulazak u vodu postupan.

Potrebno je izbjegavati prisutnost u slabo zračenim i zadimljenim prostorijama, duga čekanja u redovima, te nošenje teških predmeta. Boravak na planinama do visine 1500 m nadmorske visine, dobro podnosi većina srčanih bolesnika.  S obzirom da svaka promjena temperature i vlage zraka dovodi do promjene metabolizma i acidobazne ravnoteže u organizmu, zbog većeg gubitka vode i soli, srčani bolesnici moraju posebnu pozornost posvetiti i primjerenom unosu tekućine. 

Autor: Prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostović, dr. med. spec. internista-kardiolog 

Za Uppt, 28.06.2010.

/Up Dated, lipanj 2016.

ETIKETAMA DO ZDRAVLJA

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 28 Lipanj 2010 19:23

Hitovi: 4281

16.06.2010., www.hrt.hr

Europski parlament prihvatio je prijedlog o jedinstvenom označivanju hrane, kako bi potrošačima omogućio bolju informaciju i lakši izbor. No zbog pritiska proizvođača, odbačen je prijedlog kojim bi se crvenom bojom jasno označila nezdrava, a zelenom zdrava hrana.

Proizvođači hrane imat će rok od tri do pet godina za primjenu novih, ujednačenih deklaracija na području cijele Unije. Europski potrošači imaju pravo znati što sadržava hrana koju kupuju.

Samo na temelju detaljne informacije o njezinu sastavu i nutritivnim vrijednostima, mogu u golemoj ponudi na tržištu izabrati ono što zaista žele, smatra Europski parlament.

Tzv. smjernica dnevne količine upozoravat će kupce na hranu koja se smatra nezdravom zbog visokih vrijednosti soli, masnoće ili šećera. Obvezno će stajati na prednjoj strani proizvoda. Izražavale bi se u vrijednostima od po 100 g ili po 100 ml po proizvodu.

Morat će se točno navesti zemlja uzgoja i proizvodnje kako bi se spriječilo često manipuliranje s podacima koji nerijetko kupca navode na pogrešan izbor. Posebnu oznaku imat će i ono meso koje je u skladu s određenim vjerskim pravilima.

Na upakiranoj hrani, ali i onoj koja se nudi u restoranima, morat će biti navedeno ima li u njoj alergena ili ne. Veličina slova na deklaraciji bit će najmanje 3 milimetra kako bi sadržaj bio čitljiv.  

Povezane vijesti:

Italija upozorava na "plavu" mozzarellu - 20.06.10.

Označavanje prehrambenih proizvoda - 17.06.10.  

PRAVILA ZDRAVOG SUNČANJA

Detalji

Objavljeno Srijeda, 23 Lipanj 2010 17:54

Hitovi: 7609

Piše: Slađana Divković, dr.med., Acu Medic Centar Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine 

Sunce i ljeto 

Premda čini samo 10% ukupnog spektra UVZ, UV-B zračenje znači najveću opasnost, (osobito između 10 i 15 sati kada ove zrake okomito prolaze kroz ionako stanjen ozonski omotač), pa duže i nekontrolirano izlaganje suncu izaziva promjene na koži kao što su: crvenilo, opekline, nepravilna pigmentacija kože, dehidracija. Ubrzavaju nastanak slobodnih radikala i oštećenje kože. UV-C zračenje ozonski omotač blokira te ono nije opasno za zdravlje. 

Upravo zbog preventive i bolje informiranosti o štetnosti UVZ uveden je UV indeks kao mjera količine UVZ koja odgovara njegovu djelovanju na kožu, a izražen je brojčano od 1 do 10. Tako, primjerice, ako je UV indeks 7 i veći, savjetuje se što manje boraviti na otvorenom. Djelovanju UVZ izloženi smo svi, a posebno su osjetljive osobe bijele puti i svijetle boje očiju (svijetli fototip 1 i 2). To su osobe koje nikad ne pocrne, nego na suncu odmah pocrvene.

Najopasniji oblik izlaganja je kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu primjerice preko vikenda.

1) ne boravite dugo na suncu bez zaštite;

2) izbjegavajte sunčanje u vrijeme između 10 i 16 sati;

3) koristite se proizvodima za sunčanje sa zaštitnim faktorom najmanje 15 za tamnopute, a osobe svjetlije puti trebale bi imati zaštitni faktor najmanje 30;

4) djecu do tri godine starosti ne bi trebalo izlagati suncu, a kad su razodjenuta, treba ih zaštititi kremom s visokim zaštitnim faktorom (iznad 30);

5) savjetuje se lagana, prozračna, komotna odjeća isključivo od prirodnih materijala;

6) savjetuje se nošenje pokrivala za glavu (šeširi širokog oboda, šilt kape) te nošenje sunčanih naočala;

7) osobama s proširenim venama i kapilarama ne savjetuje se sunčanje nego samo plivanje i hodanje po plićaku;

8) ljeti ne upotrebljavajte sredstva za izbjeljivanje postojećih pigmentacija, nego nanosite ona koja pomažu da se ne pojavljuju nove pojačane pigmentacije; 

Koža je ljeti naš "najeksponiraniji" organ. Stoga budite posebno pažljivi prema otvorenim dijelovima tijela kao što su: lice, vrat, dekolte, podlaktice, potkoljenice i leđa. Osobe s već postojećim madežima ili većim brojem madeža moraju biti dodatno na oprezu i redovito ih pregledavati. Svaka promjena veličine, oblika, ruba, jačine pigmentacije, te pojava simptoma kao što su: svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje na mjestu postojećeg madeža treba biti ozbiljno shvaćena. Tada je potrebno učiniti dodatni dermatološki pregled. 

Ne zaboravite, opekline do dvanaeste godine života povećavaju rizik za razvoj malignog melanoma. Konačno, UVZ na našu kožu ima kumulativni učinak, a važno je da 80% naše ekspozicije UVZ dobijemo do osamnaeste godine života. Budući da nekontrolirano sunčanje u solariju pridonosi tome, ne savjetuje se djeci i mlađima od osamnaest godina.   

Piše: Slađana Divković, dr.med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine 

ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma, Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma, Vitaminsko-mineralna dijagnostika, J. Šižgorića 19, Zagreb; tel.: (01) 34 56 974 

Cjelokupni tekst dr. Slađane Divković, objavljen u ljetnom broju obiteljskog časopisa o zdravlju zdravlju „Zdrav život“ br. 73/2009. pod nazivom „Zamke ljeta“ 

Uppt, Up Dated, lipanj, 2016.