Zdravlje

TBC U HRVATSKOJ I DALJE JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 04 Ožujak 2010 20:49

Hitovi: 6631

U Hrvatskoj je 2004. registrirana 1241 osoba zaražena tuberkulozom, t.j. 28 na 100000 stanovnika, što je manje nego 2003. i manje od europskog prosjeka.  

No Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava da je tuberkuloza i dalje javnozdravstveni problem, jer je oko 10% bolesnih prekinulo liječenje, a 10% ih je umrlo.  

Liječenje  

Liječenje od zaraznih bolesti, pa tako i od tuberkuloze, obvezno je i besplatno za sve hrvatske državljane, bez obzira na status osiguranika, pa utvrđivanje statusa nikako ne smije usporiti liječenje ne samo radi sama bolesnika nego i činjenice da je on zarazan za okolinu.  Tuberkuloza je izlječiva bolest, ali se nakon izlječenja ne stječe imunitet od ponovnog obolijevanja. Uobičajeno liječenje traje 6 mjeseci, a upotrebljavaju se 4 lijeka u kombinaciji, čija se doza određuje prema tjelesnoj masi oboljelog.  

Preporuča se sve osobe s direktno pozitivnom tuberkulozom (zarazni za okolinu), liječiti u bolnici dok ne postanu nezarazni, a nakon toga se liječenje nastavlja kod kuće, svakodnevnim uzimanjem određene kombinacije lijekova. Svaki prekid uzimanja lijekova ili neredovito uzimanje ili smanjenje doze može dovesti do pojave otpornosti uzročnika tuberkuloze na lijek, čime se liječenje produžuje, a postoji mogućnost i neizlječenja ili pojave kronične tuberkuloze.  

Stopa bolesnih u Hrvatskoj manja je od europskog prosjeka s 40 bolesnika na 100000 stanovnika, ali i veća nego u zemljama s najboljim epidemiološkim stanjem s 10 bolesnika na 100000 stanovnika. Zavod podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija nedavno objavila da se u nekim istočnoeuropskim zemljama zbog neprikladna liječenja dramatično proširila pojava otporne tuberkuloze, do 14%.  U Hrvatskoj je otpornost oko 2%, što pokazuje kako je liječenje u nas na visokoj razini, ali često nailazimo na zapreke u žurnu liječenju neosiguranih bolesnika ili stranih državljana, dodaju iz HZJZ-a.  

Zavod upozorava i na nužnost mikrobiološke dijagnostike tuberkuloze bez koje nema prikladna liječenja i ističe da tuberkuloza nije mikrobiološki dokazana u 30% bolesnih.  Pogrešno je zbog racionalizacije i štednje u zdravstvu ograničavati dijagnostiku zaraznih bolesti jer će neprikladno liječenje bolesnika u kojih nismo dokazali uzročnika povećati troškove liječenja i bolest će se proširiti, upozoravaju iz HZJZ-a. (Izvor: Hina)

Uppt, preuzeto, ožujak 2010. 

Vidi više

24. ožujak – Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze;

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, 24. ožujka ;

ZAČINI U SLUŽBI ZDRAVLJA - PREPORUKA UDRUGE

Detalji

Objavljeno Utorak, 02 Ožujak 2010 21:27

Hitovi: 5158

Nutritivni sastav: kalcij, željezo, mangan, fosfor, kalij; vitamini A, C i E; antioksidans; sličan mentolu. Upotreba u kulinarstvu: umak, variva, salate, likeri, kolači, mesna jela, pečenja. Sjeme se dodaje neposredno prije serviranja i to najbolje istucano u mužaru. Čaj od sjemenki vrlo je ukusno piće osobito s dodatkom kima i cimeta.Djelovanje: smiruje nadimanje i grčeve, izvrstan u prevenciji astme, bronhitisa i kašlja, poboljšava rad dišnih putova (inhaliranje, čajevi). Grije i jača želučanu stijenku. Zanimljivosti: ljekovita i aromatična svojstva anisa poznata su u Siriji još odprije 1 500 godina. Većina anisa dolazi iz Egipta, a najveći proizvođač je Španjolska. 

Nutritivni sastav: kalcij, kalij, magnezij, željezo; antioksidans; kora drveta cimetovca u obliku štapića ili mljeven; najbolji cimet dolazi iz Sri Lanke. Upotreba u kulinarstvu: slastice, čajevi, istočnjačka jela, curry, kolači, slastice, kompoti, topli napici, mliječni deserti i riža, neke vrste ljekovitih vina. Kao lijek (narodna izreka: Cimet za zdravu krv). Djelovanje: smiruje živce, čisti loši kolesterol, smanjuje razinu šećera u krvi za 15 - 19% nakon redovitog uzimanja 1,2 grama (pola male žličice od kave) u otprilike mjesec dana, sprečava stvaranje krvnih ugrušaka (smanjuje rizik obolijevanja od koronarnih bolesti). Zanimljivosti: prvi zapis o cimetu još iz 2 800 god. p.n.e. - spominje se u Bibliji i u djelima Herodota, prozvali su ga "lijek 21. stoljeća". Također tradicionalno ne možemo "zamisliti Božić bez cimeta i vanilije". Sve se češće upotrebljava i kao estetski dodatak jer, zavezan u male smeđe svežnjiće, djeluje vrlo estetski.  

Nutritivni sastav: celer je vrlo bogat mineralnim sastojcima, kalijem, natrijem, kalcijem pa je zanimljiv u borbi protiv osteoporoze. Koristi se korijen i mlado lišće. Upotreba u kulinarstvu: juhe, složenci, salate (ili sam ili u različitim kombinacijama), slastice (dodatak svježem kravljem siru uz med i sušeno voće), umaci, za kiseljenje namirnica.Djelovanje: izvrstan je diuretik, stoga se preporučuje oboljelima od reume, gihta, artritisa, upale mokraćnih puteva, može sniziti krvni tlak, razinu kolesterola, povoljno djeluje i kod psorijaze. Zanimljivosti: talijanski naziv "sedano". Nova moda u Americi: grickajte nasjeckan korijen celera radi smanjenja teka.  

Nutritivni sastav: sadržava alicin koji daje intenzivan miris, kalcij, željezo, mangan, vitamine B skupine (nijacin). Upotreba u kulinarstvu: variva, salate, jela od povrća, mesa, juhe, namazi, u kombinaciji sa svježim sirom. Najbolje ga je jesti sirovog, tj. smrvljenog. Kako bi se umanjio njegov miris, može se prije upotrebe staviti u maslinovo ulje koje dobiva novi okus. Djelovanje: protuupalno i na imunološki sustav/probiotik, smanjuje razinu krvnog tlaka i kolesterola, djeluje antiseptički (uništava mikroorganizme kao što su gljivice i bakterije), sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, dezinfekcijsko sredstvo za sluznicu crijeva, poboljšava rad živčanog sustava jer sadrži vitamine B skupine. Zanimljivosti: u Kini se prije 5 000 godina smrvljeni češnjak u rakiji od riže upotrebljavao kao lijek protiv dizenterije. Važnost bijelog luka u "smanjenju gustoće krvi" - važan sastojak bijelog luka je alicin koji prelazi u ahoin što je razlog svrstavanja bijelog luka u skupinu namirnica koje sprečavaju stvaranje ugrušaka u krvi.  

Nutritivni sastav: selen, mangan, beta-karoten, vitamin C, kalij. Svježi ili mljeveni podanak (korijen). Upotreba u kulinarstvu: jela Dalekog Istoka i Indije, povrće( osobito mahunarke, bundeva, dinja, mrkva), alge, riža, umaci, voće, kolači i slastice - osvježavajući bomboni u obliku ušećerenog đumbira - što je odlična i zdrava alternativa slatkišima. Djelovanje: umirujuće djeluje na crijevnu floru, antiseptik, diuretik, potiče tek, umanjuje mučninu, pospješuje probavu i umirujuće djeluje bez obzira na njegov "peckav" okus, može pomoći u preveniranju nekih vrsta kancerogenih bolesti. Zanimljivosti: u Aziji poznat još od prije 3 000 godina upotrebljavao se za liječenje zubobolje. Konfucije je cijenio đumbir zbog njegova stimulativnog djelovanja. Podrijetlom je iz mjesta Gingi u Indiji, a najbolji se uzgaja u pokrajini Malabar.      

Nutritivni sastav: hren potiče izlučivanje mokraće, uništava mikroorganizme u crijevama, djeluje protiv nadimanja. Upotreba u kulinarstvu: korijen hrena kuha se ili se sirovi riba i priprema kao umak. Najpoznatije jelo: kuhana govedina s ribanim hrenom koja se dobro slaže s ciklom i kiselim krastavcima. Okus korijena tako je oštar da tjera suze na oči, no bez panike, riječ je o izvrsnom lijeku protiv hunjavice i kašlja jer je hren zapravo jedan od najzdravijih začina koje poznajemo. Djelovanje: ta dragocjena biljka velikih zelenih listova i bijelog korijena izvrstan je diuretik, dobra je za probavu, a naribani korijen s medom i toplom vodom pomaže protiv kašlja i astme. U obliku obloga ublažuje bol i ukočenost izazvane reumatizmom, oblog se pravi od mješavine naribanog korijena i kukuruznog brašna i stavlja na problematično područje. Ima jako antibakterijsko djelovanje, pomaže i dijabetičarima. Zanimljivosti: potječe iz jugoistočne Europe. Zagonetka: Kad plačemo, a nismo žalosni, kad nos curi, a nismo prehlađeni...  

Nutritivni sastav: najviše vitamina A, kalij, kalcij, željezo, mangan. Svježi i osušeni listovi, cvijet. Bogata eteričnim uljima. Upotreba u kulinarstvu: izvrsna s mahunarkama i u smjesama za punjenje, za marinade, umake, juhe, rižu, variva. Slaže se s pelinom, majčinom dušicom i lukom. Djelovanje: regulira znojenje, čisti krv i dišne putove, djeluje prouupalno i antiseptički. Za njegu i jačanje usne šupljine, živaca i krvi, za ispiranje grla, protiv prehlade, smanjuje pretjerano znojenje, pomaže kod nekih menstruacijskih problema, menopauze. Kao oblog povoljno djeluje na kožu. Zanimljivosti: potječe od talijanske riječi salvare što znači spasiti, liječiti. Poznata još iz antičkog doba. Kadulja je biljka za sve probleme vezane uz respiratorni sustav, također je dobar "dezodorans" protiv znojenja.

Nutritivni sastav: kalcij, mangan, fosfor, kalij, natrij. Cijele sjemenke ili mljeven. Upotreba u kulinarstvu: složenci, juhe, skuta, sir, kupus, namazi, zelena salata, cikla, peciva i kruh (raženi), kolači i slastice. Djelovanje: pospješuje probavu, potiče izlučivanje mokraće (jak diuretik), otklanja loš dah, grčeve i nadutost. Pogodan za djecu (kao čaj). Zanimljivosti: jedan od najstarijih europskih začina. Potječe iz Indije i Egipta.

Najnovija istraživanja s američkog Hilton head Island Instituta potvrdila su ulje crnog kima kao najjači imonostimulator te lijek kod alegrijskih problema i kožnih bolesti. Također sprečava različite upale te prevenira astmu i bronhitis. Razlog je veliki sadržaj nezasićenih masnih kiselina npr. nigelon ili linolinska. Najpoznatiji je egipatski "Crni kim" a najveći uvoznik je Njemačka. U Americi je potražnja za pripravcima od crnog kima veća od ponude. 

Nutritivni sastav: vitamini C i E, betakaroten, magnezij. Upotreba u kulinarstvu: najčešće se dodaje slasticama različitim napicima (likeri, vina, čajevi) i kompotima, uz jelo eventualno mesnim jelima pa i mliječnim pripravcima, intenzivnog je okusa, koji kuhanjem oslabi. Djelovanje: poznat kao antiseptik (kod upale ždrijela sjemenke se mogu žvakati i cuclati), analgetik (kod jake zubobolje izravno se stavlja na zub ili oboljelo mjesto). Pospješuje probavu jer svojom jačinom potiče izlučivanje želučanih sokova.Zanimljivosti: Potječe s Molučkih otoka. Kupuje se u malim količinama jer stajanjem gubi aromu. Najveći proizvođači su Indonezija i Madagaskar.

Nutritivni sastav: kalcij, natrij, mangan, fosfor, kalij, vitamin A i velike količine vitamina C, sumpor, fosfor. Podsjeća na anis. Sjemenke sadrže ulja i to slatki anetol i gorki fenheron. Upotreba u kulinarstvu: iskoristivi su listovi, korijen i sjemenke, mogu se dodavati u sva jela, najčešće variva i mesa, a sjemenke upotrebljavamo za vrlo ukusan čaj. Grančice su izvrsne za grickanje kao zamjena za "uobičajeno grickanje loših grickalica".Djelovanje: jak diuretik, eterična ulja potiču rad jetre i gušterače, što snižava masti i šećer u krvi, otklanja zatvor, ubrzava probavu, sadržava antispazmatičko ulje koje ublažuje kolike. Sprečava nadimanje (karminativno djelovanje), ubrzava metaboličke procese.Zanimljivosti: potječe izvorno iz Bliskog Istoka. Rimske dame upotrebljavale su ga u prehrani kako se ne bi udebljale. Ratnici su pak komorač dodavali u jelo kako bi sačuvali dobro zdravlje i snagu.

Pripremila: Uppt, Mirela Vidović, dopuna veljača-ožujak, 2010.

Vezani tekstovi:

Začini kroz povijest (I);

Začini u kulinarstvu (II);

Začini u službi zdravlja (III);  

MIGRENA POVEĆAVA RIZIK OD SRČANOG UDARA

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 04 Ožujak 2010 20:12

Hitovi: 4514

http://metro-portal.hr/vijesti/zivot/zdravlje/migrena-povecava-rizik-od-srcanog-udara 

Česte glavobolje 

Osobe koje pate od migrene imaju dvostruko veću šansu da dožive srčani udar, pa moraju više paziti na ostale rizične faktore poput krvnog tlaka ili debljine. 

Najnovije istraživanje znanstvenika s medicinskog koledža Albert Einstein i Sveučilišta Yeshiva objavljeno u časopisu Neurology pokazalo je da ljudi koji pate od migrene imaju dvostruko veću mogućnost da dožive srčani udar nego oni koji nemaju migrene.Voditelj studije, profesor Richard B. Lipton kaže da istraživanje pokazuje da migrena nije toliko izolirani poremećaj kao što se mislilo.Od migrene najčešće pate ljudi u dobi između 25 i 55 godina, a žene su njome pogođene tri pute više od muškaraca.

Postoje dvoje vrste migrene - migrena sa i bez aure.

Već otprije se zna da je migrena s aurom povezana i s bolestima srca i moždanim udarom, ali ovo istraživanje pokazalo je da su obje vrste te bolesti rizični faktori za srčane bolesti i udare, i to za ljude bilo koje životne dobi.

Znanstvenici su analizirali podatke 6.102 osobe s migrenom i 5.243 ljudi koji ne pate od migrene. Sudionici su popunili upitnike o svom zdravlju općenito - koliko često imaju glavobolje i koliko su jake; a pitalo ih se i o dijagnosticiranim kardiovaskularnim simptomima i slučajevima.

Rezultati su pokazali da upravo ljudi koji pate od migrene imaju dvostruko veću mogućnost da dožive srčani udar, njih 4.1 posto, za razliku od 1.9 posto ljudi bez migrena. Studija je pokazala da migrena povećava i mogućnost za kardiovaskularne bolesti, dijabetes, visok krvni tlak, visoki kolesterol i moždani udar.

Znanstvenici kažu da vjerojatno postoji mehanizam koji povezuje glavobolje i slučajeve kardiovaskularnog oboljenja. Naime, u ljudi koji pate od migrene funkcioniranje unutrašnjeg sloja krvnih žila zvan endotelij, može biti narušeno s unutarnje i vanjske strane krvnih žila u mozgu.Dr. Lipton napominje da se ljudi koji pate od migrene ovih saznanja ne bi smjeli uplašiti jer postotak od 4.1 posto nije velik, ali pacijenti koji imaju česte migrene i njihovi liječnici trebali bi obratiti pažnju na rizične faktore poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, pretilosti i dijabetesa.

Uppt, preuzeto/ožujak 2010.  

Muči Vas glavobolja ili migrena, kako si pomoći?

Kako se liječi migrena? 

Glavobolja u djece;

Tenzijska glavobolja;

Chronic Headaches; 

BOLESTI BUBREGA – TIHA EPIDEMIJA

Detalji

Objavljeno Utorak, 02 Ožujak 2010 19:01

Hitovi: 7175

Danas u svijetu, ali i u Europi, postoji tiha epidemija kroničnih bolesti bubrega.

Povodom obilježavanja 13. ožujka  - Svjetskog dana bubrega, nikada nije dovoljno iznova naglasiti da je bolest bubrega česta i štetna, ali se može spriječiti i liječiti.

Svjetski dan bubrega je prigoda za obavještavanje i poduku nositelja zdravstvene politike, šire javnosti i osoba s najvećim rizikom obolijevanja od kronične bubrežne bolesti, o sve većoj proširenosti bolesti bubrega i njenoj povezanosti sa srčanim, žilnim i infektivnim bolestima.

Zbog povezanosti sa sve učestalijom šećernom bolešću i visokim krvnim tlakom, odnosno bolestima srca i krvnih žila, predviđa se da će do 2015. godine prijevremeno u svijetu umrijeti oko 36 milijuna ljudi.

Usprkos činjenici da se radi o opasnoj i podmukloj bolesti, čak ni u najrazvijenijim zemljama svijeta stanovnici nisu dovoljno obaviješteni o prirodi bolesti, a u nekim dijelovima svijeta i do 90% kroničnih bolesti bubrega ostaje neprepoznato ili se ona otkrije u vrlo uznapredovanom stadiju. To je moguće jer manje od 5% opće populacija zna anatomski smještaj i ulogu svojih bubrega!

Jedan od prvih koraka u razvijanju svijesti pojedinca i društva o važnosti bubrega je saznanje o njegovoj građi i funkciji, mehanizmima, načinima ranog prepoznavanja, sprječavanju i liječenju bolesti. Nema dvojbe da su kronične bolesti bubrega veliki javnozdravstveni problem. Problem velikih razmjera ne mogu samostalno riješiti profesionalna društva niti udruge bolesnika. Samo razvijena svijest pojedinaca i društva o teretu kojim kronične bolesti bubrega opterećuju zajednicu i zdravstveni proračun može taj problem staviti na dnevni red vlada i drugih institucija koje oblikuju zdravstvenu politiku.

Svjetski dan bubrega je prilika za pokretanje vrijednih inicijativa i traženje potpore od društvenih čimbenika koji mogu osigurati ostvarenje cilja, stavljanjem u središte pozornosti rano otkrivanje i primjereno zbrinjavanje kroničnih bubrežnih bolesti.

Zašto tiha?

• zato što se radi o podmuklim bolestima koje dugo vremena ne daju simptome i/ili znakove, tako da bolesna osoba ima privid zdravlja,
• zato što odgovorni subjekti u društvenoj zajednici ne obraćaju potrebnu pozornost problemu koji je dugi niz godina sve više prisutan,
• zato što se problemu kroničnih bolesti bubrega, i onda kada ih se prepozna, ne daje primjerena važnost.

Zašto epidemija?
• zato što približno 8% stanovništva Europe boluje od neke kronične bolesti bubrega,
• zato što postoji jasna uzročno-posljedična veza između kroničnih bolesti bubrega i drugih bolesti (npr. visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti, kroničnih bolesti srca), koje su već poprimile epidemijske razmjere.

Što treba poduzeti?

• provesti odlučnu akciju da se utvrde rasprostranjenost i težina bubrežnih bolesti,
• razraditi strategiju pomoću koje će se ne samo ukloniti posljedice, nego spriječiti nastanak bolesti u začetku.Kronične bubrežne bolesti mogu se otkriti na dva jednostavna i jeftina načina: mjerenjem bjelančevina u mokraći i određivanjem serumskog kreatinina (na temelju kojega je moguće izračunati glomerulsku filtraciju).

Ipak, razvijanje programa otkrivanja i zbrinjavanja kroničnih bubrežnih bolesti kojim bi se uz razumne troškove poboljšalo otkrivanje bolesti, a koji bi se provodio u općoj populaciji stanovništva, veliki je pothvat. Čini se da niti razvijene zemlje nemaju sredstva za provođenje programa probira cijele populacije.

Obzirom da se do danas takav program nije provodio, ne postoje ni dokazi financijske isplativosti. Zbog toga je potrebno postaviti ciljanu strategiju probira, koja bi se trebala sastojati od slijedećih koraka:

1. mjerenje serumskog kreatinina (kao i izračunavanje glomerulske filtracije) i proteinurije u osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti bubrega (npr. bolesnici sa šećernom bolešću, arterijskom hipertenzijom i osobe s bolestima srca i/ili krvnih žila),

2. redovito mjerenje krvnog tlaka, procjena glomerulske filtracije i proteinurije u osoba kod kojih je pronađena kronična bolest bubrega,

3. kontrola ciljanih vrijednosti krvnoga tlaka u pojedinaca s kroničnim bubrežnim bolestima, pomoću lijekova koji blokiraju sustav renin-angiotenzin,

4. prepoznavanje i usmjeravanje bolesnika s mogućom bolešću bubrega nefrologu.Istodobno, treba uspostaviti istraživačke projekte koji bi se bavili nerazjašnjenim pitanjima povezanim s kroničnim bubrežnim bolestima i testiranjem učinkovitosti novih zdravstvenih programa.

Cilj Svjetskog dana bubrega je osnažiti i ujediniti zdravstvene djelatnike, širu javnost i vladina tijela, sa svrhom unaprjeđivanja programa ranog otkrivanja kroničnih bubrežnih bolesti i boljeg liječenja milijuna ljudi.

• Radi se o visoko postavljenom, ali ostvarivom cilju.
• Radi ostvarenja toga cilja ustanovljen je Svjetski dan bubrega.
• Hrvatska, kao dio svjetske zajednice, dijeli njezine probleme i obveze.
• Naša je obveza pridržavati se svjetskih smjernica za otkrivanja, liječenja i prevenciju kroničnih bubrežnih bolesti.

I, ne zaboravite da nikada ne smijete posumnjati u to da i mala skupina brižnih i predanih građana može promijeniti svijet: dapače, to je jedino što ga je ikada i mijenjalo.

Napisao: Prof. dr. sc. Petar Kes, predsjednik
Hrvatskog društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju

Vezani tekst

13. ožujka – Svjetski dan bubrega 

Uppt, 02.03.2010.