Zdravlje

U VEĆINE BOLESNIKA ASTMA SLABO KONTROLIRANA

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 02 Svibanj 2010 11:23

Hitovi: 6181

Svake godine 6.svibnja se obilježava Svjetski dan astme, bolesti koja je nekada imala smrtonosne posljedice, ali je i danas, unatoč razvoju novih lijekova i smjernica u liječenju, kod velikog broja bolesnika slabo kontrolirana i mnogi nepotrebno pate od njezinih simptoma.

Međunarodna stručna udruga "GINA - Global Initiative for Astma", obilježavanjem toga dana nastoji podići svijest o važnosti ranog otkrivanja, liječenja i dobre kontrole astme, posebice što međunarodna istraživanja pokazuju da 55 posto liječenih bolesnika s astmom u Europi nema tu bolest pod kontrolom, 70 posto ih osjeća zaduhu 3-6 puta tjedno, čak 80 posto ih primjenjuje simptomatski lijek 2-3 puta tjedno, a 58 posto ih se zbog napada astme budi noći barem jednom tjedno. S astmom se vrlo često povezuju i alergije jer je dokazano da 70 posto onih koji imaju astmu imaju i alergijsku hunjavicu . 

Pojavnost astme u Hrvatskoj nije poznata, ali promatrajući podatke zemalja u okruženju, može se procijeniti da od astme boluje između 4 i 5 posto našeg stanovništva, što znači oko 220.000 bolesnika, navodi u priopćenju u GlaxoSmithKline, vodeća svjetska farmaceutska kompanija u istraživanju i razvoju lijekova za astmu i ostale plućne bolesti. Prosječna ambulanta obiteljske medicine u Hrvatskoj ima od 60 do 110 bolesnika s astmom. 

Liječenje astme danas je usmjereno postizanju normalne kvalitete života te aktivnom i ispunjenom životu bolesnika, no ispitivanje u pet europskih zemalja pokazalo je da su bolesnici s astmom koji su loše kontrolirani istovremeno i opterećeni simptomima bolesti, a time troše znatnija zdravstvena financijska sredstva i učestalije posjećuju liječnike. Također, ispitivanje je otkrilo da bolesnici i dalje precjenjuju stupanj kontrole astme, te da se 40 posto loše kontroliranih bolesnika smatra potpuno ili dobro kontroliranima usprkos simptomima koje osjećaju.

To znači da bolesnici ne prijavljuju simptome tijekom posjete liječniku i nepotrebno trpe simptome koji bi inače mogli biti kontrolirani s obzirom na dostupnost učinkovitih lijekova, navodi GlaxoSmithKline. Voditeljica Odjela za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju pri KB "Sv.Duh"  ističe da danas vidimo značajan napredak u kontroli astme u našoj zemlji te da više gotovo nema teških, po život opasnih situacija.

Medutim, s obzirom da je astma bolest koja djeluje na principu iznenađenja, potrebno je neprestano podsjećati na tu latentnu opasnost."Podaci ukazuju da se iza dojma riješenog problema astme krije stanje nepotpune kontrole bolesti". S astmom se vrlo često povezuju i alergije jer je dokazano da 70 posto onih koji imaju astmu imaju i alergijsku hunjavicu, a 30 posto onih koji imaju hunjavicu razviju astmu. Uzrok porasta oboljelih od alergija u zadnjih 25 godina nije posve poznat, a stručnjaci, među ostalim, traže krivca u općem zagađenju zraka. 

"Pretpostavlja se također da porast alergija, pa i astme, potiče i suvremeno poboljšanje higijene jer dok se organizam ranije morao boriti s bakterijama, glistama i drugim nametnicima - nije se usmjeravao na neškodljive tvari poput peludi, bjelančevina i slično", ističe ravnatelj Dječje bolnice "Srebrnjak" . U toj se središnjoj hrvatskoj ustanovi za liječenje astme kod djece broj pacijenata oboljelih od astme i alerija u zadnjih pet godina udvostručio. 

Kod djece se astma najčešće javlja u dobi od tri do pet godina, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj osam posto djece pati od te bolesti. 

http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/svjetski-dan-astme-u-vecine-bolesnika-astma-slabo-kontrolirana.html 

Dana 6. svibnja obilježava se Svjetski dan astme.  

Najopširnije informacije o ovoj bolesti, na hrvatskom jeziku, mogu se naći na adresi www.astma.hr

 http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12892 

Uppt, 02.05.2010./m.v.

ORGANSKO ŽELJEZO I SLABOKRVNOST

Detalji

Objavljeno Srijeda, 28 Travanj 2010 19:34

Hitovi: 28814

Piše: Dr. med. Slađana Divković, Dopredsjednica Uppt; 

Krv - tekućina života 

Krv je tekuće tkivo koje je sastavljeno od  krvnih stanica i plazme. Specifična uloga krvi vezana je uglavnom za njene stanice: eritrocite, leukocite i trombocite. Stvaranje krvnih stanica (hematopoeza) odvija se u koštanoj srži i limfocitnom tkivu(slezeni). Koštana srž je najaktivnije tkivo u organizmu i ima masu 1500 g (što odgovara masi jetra). 

Eritrociti su najbrojnije stanice krvi  koje vežu kisik i raznose ga po cijelom tijelu te osiguravaju „izgaranje“ prehrambenih tvari i odvijanje normalnog metabolizma.  Prenošenje kisika moguće je zahvaljujući bjelančevini hemoglobinu(koji čini 95% eritrocita)a  u čijem središtu je željezo, od kojeg potječe crvena boja krvi. Hemoglobin je uz mioglobin (bjelančevina koja mišićima daje crvenu boju) najvažniji organski spoj željeza u kojem je ovaj metal izravno kompleksno vezan. 

Godine 1843. uveden je termin anemija  koji u biti ne označava beskrvnost nego slabokrvnost. Anemija je simptom, a ne bolest. Točnije najčešće se javlja sekundarno kao  posljedica nekog stanja odnosno zbivanja u organizmu( upalne bolesti, akutna krvarenja, kronična mikro krvarenja, maligne bolesti i sl.). Dijagnosticira se nakon  nalaza krvne slike i analizom razmaza periferne krvi gdje se  posebno  analizira : broj, veličina, oblik i boja eritrocita(razina hemoglobina) uz određivanje razine željeza u krvi. 

Anemia (slabokrvnost) označava smanjenje mase(broja) eritrocita u krvi koja je praćena smanjenjem  količine hemoglobina. Broj eritrocita nekada može ostati normalan i ne mora biri srazmjeran razini hemoglobina.  No najvažniji nalaz u slabokrvnosti je  upravo smanjenje hemoglobina zbog njegove važne uloge koja se odnosi na primanje i prenošenje kisika. Naime svi klinički simptomi koji prate anemiju vezani su za smanjene sposobnosti prenošenja kisika u krvi. Cijeli proces sazrijevanja eritrocita traje 4-5 dana, a normalni vijek eritrocita je 120 dana.

Da bi se  stvaranje eritrocita odvijalo uredno potrebne su dovoljne količine: 

1.željeza;

2.vitamina B6, B12  i folne kiseline;

3. vitamina C;

4. mikroelemenata (kao što su bakar i kobalt); 

Željezo je vitalno važan mineral, neophodan za normalan  rad svih stanica, spada u skupinu esencijalnih tvari. Dnevne potrebe za željezom su manje od 100 mg pa ga ubrajamo u skupinu mikroelemenata. Većina  funkcionalnog željeza u organizmu nalazi se u hemoglobinu (60%), mioglobinu(10%), te u enzimima( 2%) i u  krvnoj plazmi(0,1%), dok ostatak čini tzv. rezervno željezo pohranjeno u jetri ,slezeni, koštanoj srži i bubrezima. Služi kao depo iz kojeg se željezo mobilizira kod povećanih potreba organizma primjerice pri dužem ili obilnijem krvarenju. 

Slabokrvnost zbog manjka željeza (anaemia sideropenica)  je najranije poznata i najčešća od svih slabokrvnosti u svim podnebljima.

Česta je među djecom, ženama u reproduktivnoj fazi života, trudnicama i starijim osobama. Kod muškaraca sideropenična anemija ukazuje najčešće na bolest gastro intestinalnog trakta(organe probave) kao što je čir na želucu ili tankom crijevu(duodenumu), polipi debelog crijeva, zatim mikrokrvarenja iz urinarnog trakta:  bubrežni kamenci, polipoza mokraćnog mjehura , upale vezane za BHP(benigno uvećanje prostate), ali  kod svih dobnih skupina  nedostatak željeza može ukazivati i na maligne bolesti, primjerice Ca pluća, debelog crijeva,želuca, gušterače  i sl). 

Anemija   najčešće nastaje postupno, a simptomi su pritajeni izuzev nakon naglih obilnih krvarenja. Česta je i među djecom svih dobnih skupina. Dojenje je inače dobra prevencija sideropenične anemije u prvih 6 mjeseci života, jer majčino mlijeko sadrži željezo dobre iskoristivosti. 

Najčešći uzroci anemije: 

a) nedovoljno željeza u prehrani;

b) slaba apsorpcija u probavnim organima;

c) povećane potrebe: rast, razvoj, trudnoća, dojenje;

d) pojačano razaranje eritrocita: virusi, paraziti, trovanja, neki lijekovi (acetilsalicilna kiselina);

e) krvarenja:  akutna (ozljede, traume), nakon operativnih zahvata;

f) kronične bolesti : čir (ulkus) želuca, variksi jednjaka, polipi ,hemeroidi, pijesak i  kamenci u bubregu te upale mokraćnog sustava, neki tumori;

g) krvarenja kod žena (obilne mjesečnice i nepravilna krvarenja izvan ciklusa).   

Glavni ismptomi slabokrvnosti: 

1) brzo zamaranje, malaksalost, ubrzan rad srca, glavobolja, nesvjestica, vrtoglavica, teško disanje;

2) neuroza,razdražljivost,nemir,slaba koncentracija;

3) slab apetit, osjećaj težine poslije jela,  refluks;

4) promjene na koži : blijed izgled, suhoća, ponekad se može javiti svrbež kože i pucanje kapilara;

5) promjene na kosi, koja je  suha, bez sjaja i opada;

6) promjene na  noktima kao što su:  uzdužno izbrazdani, tanki, lomljivi, postaju udubljeni (konkavni) kao žlica;

7) vidljive sluznice su blijede  kao primjerice sluznice : oka(konjunktive), usana i jezika;

8) dok su sluznice probavnih organa atrofične pa se može javiti otežano gutanje (kod atrofije sluznice jednjaka), dok sluznica jezika može biti upaljena (glositis), glatka, „kao uglačana,“ sa defektima sluznice poput zemljopisne karte (lingua geografica). 

Slabokrvnost prate promjene u krvnoj slici koje se odnose na sniženje razine hemoglobina ispod donje granice normalnih vrijednosti, smanjena je srednja vrijednost sadržaja hemoglobina u eritrocitima (MCH), te je  snižena prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima (MCHC) ispod 30%.  

Vidljive su promjene u izgledu eritrocita(veličini i debljini, a već na prvi pogled vidi se da su eritrociti smanjeni  i stanjeni, manje zapremine(mikrociti) ,  sa hemoglobinom često u vidu tankog prstena (anulociti), a pored toga može se uočiti: a) anizocitoza - nejednaka veličina eritrocita;b) poikilocitoza - različit oblik;c) hipokromija - nizak indeks bojenja; Standardna terapija odnosi se na unos preparata željeza, najčešće oralo i dovoljno dugo (2-6 mjeseci) da bi se ne samo povećala količina hemoglobina u eritrocitima nego i popravile rezerve željeza u organizmu.  

No svakako je važno pravilnom prehranom pomoći organizmu u nadoknadi željeza. Budući da apsorpcija željeza u crijevu ovisi o više čimbenika, potrebno je da hrana sadrži više željeza nego što su dnevne potrebe organizma.

Dnevno je potrebno hranom unijeti  5 – 20 mg željeza. Od te količine resorbira se 5-10% i to preko epitela sluznice crijeva. Nepravilna prehrana može dovesti do anemije. Željezo u hrani biljnog podrijetla dolazi kao sol anorganskih kiselina, a u hrani životinjskog podrijetla kao sol organskih kiselina, vezano za proteine(tzv hem- željezo) Namirnice bogate željezom koje je dobro iskoristivo su primjerice : crveno meso, žutanjak jajeta i iznutrice (jetrica) koji sadrže Fe ali i B 12 vitamin.  

Pored namirnica životinjskog podrijetla, željezom su bogate: integralne žitarice, soja, špinat, blitva i drugo zeleno lisnato povrće, crveno povrće, tamnocrveno voće.  U  vegetarijanskoj prehrani treba obratiti pozornost na vitamin B12 koji se uglavnom nalazi u namirnicama animalnog podrijetla, dok se rijetko nalazi u namirnicama biljnog podrijetla (sadrži ga primjerice alga spirulina,aloja).

Osobito je važno paziti na unos C vitamina koji osigurava redukciju željeza u dvovaljano (fero oblik) čime se postiže  optimalna apsorpcija i iskoristivost. Treba naglasiti da mlijeko otežava apsorpciju željeza(općenito namirnice bogate kalcijem), zatim kava, čaj ,kakao (točnije kofein, teofilin i teobromin) iz ovih napitaka isto tako otežavaju apsorpciju željeza kao i  gazirani sokovi i kola napitci (fosforna kiselina) . 

 CIKLA (Beta vulgaris) - odličan izvor željeza 

Cikla je jedan od najboljih „prirodnih lijekova“ za liječenje slabokrvnosti(uz jetrica).  Ova korjenasta biljka krvavocrvene boje nutritivno je vrijedno povrće koje obiluje mineralima i vitaminima, bjelančevinama, mastima i ugljikohidratima. Od minerala cikla sadrži : kalij,natrij , fosfor,magnezij, kalcij, željezo, mangan, bakar te stanovitu količinu kobalta, važnog u stvaranju vitamina B12(kojeg inače nalazimo u proizvodima životinjskog podrijetla,dok ga u biljnim uglavnom nema-što je važno u prehrani vegetarijanaca.

Minerali u tragovima kao što su :brom, litij, rubidij i cezij, koji se nalaze u cikli čine ju posebno vrijednom ljekovitom biljkom koja bi češće trebala biti zastupljena u našoj prehrani. Od vitamina cikla sadrži : vitamine B1, B1, vitamin C i vitamin P. Kako je poznato, uslijed pomanjkanja  vitamina P nastaju određene bolesti krvi, a njegova važnost je u jačanju stijenki kapilara i vena, te u stvaranju otpornosti prema infekcijama. 

Vitamin C i vitamin P osiguravaju bolju iskoristivost željeza (fero oblik), dok je vitamin B2  izuzetno važan za stvaranje stanica krvi, a naročito je sadržan upravo u soku cikle. Upravo kombinacija željeza sa mineralima u tragovima te vitaminima: B2, C i P čini ciklu posebno preporučljivom u liječenju i preveniranju slabokrvnosti uslijed nedostataka željeza.

Naime u srcu molekule hemoglobina je željezo, a hemoglobin prima , prenosi i opskrbljuje stanice kisikom, te na taj način normalizira „stanično disanje“. Cikla sadrži i ljekovitu tvar antocijan, od koje i potječe krvavocrvena boja biljke, koja kao antioksidans pomaže u liječenju tumorskih bolesti kod kojih  uglavnom u kliničkoj slici postoji slabokrvnost i to često kao  jedan od prvih simptoma. 

Sok cikle sadrži aminokiseline: asparagin, betain i glutamin koje pomažu u reguliranju krvnog tlaka i smanjuju kolesterola u krvi te potiču funkciju jetra i imaju povoljan utjecaj na rad  crijeva, želuca i žuči. Najbolji način primjene je sirova cikla primjerice sitno  naribana „na salatu“ ili  kao svježe iscijeđeni sok, čime su maksimalno sačuvane  sve ljekovite i djelotvorne tvari. Okus sirove cikle može se poboljšati ako joj dodamo kima, sitno kosanog češnjaka ili naribanog hrena.Sok sirove cikle može se kombinirati sa sokovima drugog povrća i voća primjerice mrkvom i jabukom. 

Zeleno lisnato povrće: sadrži pigment klorofil koji i daje zelenu boju biljkama, a po kemijskoj strukturi je sličan hemoglobinu, pa ga organizam lako iskoristi za obnovu krvi i za detoksikaciju organizma(naročito u rano proljeće). Posebno se izdvajaju kupus, kelj, salata, blitva, špinat, ali i glavičasto povrće kao što je brokula,te sve vrste luka: crveni luk poriluk, češnjak. 

Krumpir sadrži stanovitu količinu željeza i vitamina C, ali je važan način pripreme, naime najbolje ga je kuhati ili peći sa korom jer se tik ispod kore nalaze najvredniji sastojci(kalcij, bakar, fosfor, željezo, mangan, cink i molibden). 

Od začinskog bilja list peršina i celera ima najveću količinu vitamina C i željeza,a od ljekovitog bilja primjerice kopriva čiji listovi imaju 75-137 mg % vitamina C i brusnica(kod upala mokraćnog sustava). 

Bobičasto voće: savjetuje se u prehrani inače , a naročito za poboljšanje krvne slike  primjerice :  borovnica, ribizla, kupina, višnja, trešnja Savjetuju se agrumi:limun,naranča i grejp te  kivi,  plod šipka koji je  uz crvenu papriku najbogatiji izvor vitamina C. 

Sušeno voće: koje obiluje hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima savjetuje se povremeno uvrstiti u prehranu primjerice: suhe smokve, marelice, datulje ili suhe šljive koje se mogu  pripremati kao kompot  u kombinaciji sa jabukama. U prehrani su dobro došle  mahunarke: grašak, mahune, soja  te žitarice: pšenica, zob, raž, zatim krto meso, jaja, riba.    

Neke od namirnica bogate željezom (vrijednosti  Fe na 100 gr): borovnica (15,0 mg); pšenične posije (12,9 mg); malina (10,0 mg);  peršin list (10,0 mg); sjemenke bundeve (11,2 mg); soja zrno (8,4 mg); slanutak suhi (8,1 mg); leća (7,6 mg); pileća jetrica (7,4 mg); grah (6,7 mg); grašak (5,4 mg); jetrica svinjska (21,0 mg); žutanjak sirov (6,0 mg); bakalar suhi (5,0 mg) i srdele (2,9 mg).  

Važno je naglasiti da je ograničen kapacitet vezivanja željeza i organizam dnevno apsorbira tek 1-3 mg , pa je zato i potrebno liječenje provoditi kroz duže vremensko razdoblje.  Savjetuje se načiniti vitaminsko mineralni test kako bi se pravilnim unosom suplemenata stvorili  svi potrebni uvjeti za dobru apsorpciju željeza.  

Piše: Dr. med. Slađana Divković, Dopredsjednica Uppt;

Acu Medic Centar Zagreb, J.Šižgorića 19;

Tel: 01 3456 974; GSM: 091 580 16 77;

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  

Uppt, 28.04.2010. 

ZDRAVLJE I SOL

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 29 Travanj 2010 06:39

Hitovi: 6426

Pogledajte tekstove objavljene  na našem webu, te u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo  Vol 6, Broj 21, 7. siječnja 2010.   

Sol i prehrana;

http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1945:sol-i-prehrana&catid=28:zdravlje&Itemid=62 

Štetna i prikrivena sol u hrani;

http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1474:tetna-lprikrivenar-sol-u-hrani&catid=24:prehrana&Itemid=60 

Zdravlje i sol
Uvodna riječ urednice teme;

Unos soli u odrasloj populaciji;
 Povećan unos kuhinjske soli utječe na pojavu karcinoma probavnog sustava ;
 Unos soli u seoskoj populaciji u Hrvatskoj – procjena korištenjem jednokratno skupljenog uzorka mokraće;

Unos soli, metabolički sindrom i pretilost
(Hrvatska Nacionalna Kampanja za Smanjenje Unosa Kuhinjske Soli (CRASH);

Sol u prehrani školske djece;


Količina soli u hrvatskim pekarskim proizvodima;

Uppt, 29.04.2010.  

B KOMPLEKS ZA ZDRAVO SRCE

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 26 Travanj 2010 13:49

Hitovi: 4263

Novo istraživanje pokazalo je da visok unos nekih vitamina iz skupine B kompleksa pomaže čuvanju zdravog srca.

Znanstvenici sa sveučilišta u japanskom gradu Osaki otkrili su da žene koje jedu hranu koja sadrži puno folata i vitamina B6 imaju manju vjerojatnost da će umrijeti zbog srčanog ili moždanog udara.

Nasuprot tome, muškarci sa sličnim prehrambenim navikama imaju manju vjerojatnost da će umrijeti zbog zatajenja srca.

U istraživanju je sudjelovalo 23.119 muškaraca i 35.611 žena u dobi od 40 do 79 godina, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Stroke: Journal of the American Heart Association.

Dr. Hiroyasu Iso, profesor javnog zdravstva na spomenutom sveučilištu, rekao je da bi ljudi trebali jesti više folata i vitamina B6 „što bi mogla biti dobra prevencija srčanih oboljenja“.

Folati se mogu naći u različitoj hrani poput brokula, slanutka, smeđe riže, u raznim industrijski obogaćenim prehrambenim proizvodima, a mogu se uzimati i kao dodatak prehrani u obliku sintetskih folata.

Za razliku od folata, vitamin B6 nalazimo u piletini, bakalaru, kruhu, zobenim pahuljicama, povrću i mlijeku.
 

a MojDoktor:
Lovro Lamot, dr.med. 

http://www.mojdoktor.hr/Default.aspx?page=43&article=4980&kw=b_kompleks_za_zdravo_srce   

Uppt, 26.04.2010.