Zdravlje

OTKRIVENA NOVA ŠTETNA MASNA STANICA

Detalji

Objavljeno Utorak, 10 Kolovoz 2010 06:27

Hitovi: 4195

http://www.centar-zdravlja.net/zanimljivosti/2395/otkrivena-nova-stetna-masna-stanica/

Kao da masnoća nije dovoljno problematična, ukazao nam je istraživački tim s Medicinskog fakulteta u Coloradu koji je otkrio novu vrstu masnih stanica s potencijalno štetnim osobinama. 

Nove masne stanice nastaju iz matičnih stanica u koštanoj srži te putuju kroz krvotok u masno tkivo. Istraživanje je također otkrilo da nove masne stanice muški i ženski ispitanici akumuliraju drugačije. Istraživanje će također možda pomoći objasniti vezu između vrsta pretilosti i srčanih i drugih bolesti. Istraživanje su vodili dr. Dwight J. Klemm i dr. Susan M. Majka, a objavljeno je od strane Akademije za znanost Sjedinjenih Američkih Država. 

„Naši rezultati su objasnili zašto je nakupljanje masnoća na određenim lokacijama u tijelu štetno za zdravlje", rekao je Klemm. Prema Majki, istraživanje „može prepoznati načine kako spriječiti negativne posljedice kada osobe postaju starije ili dobivaju na težini." Tijelo pohranjuje energiju u masnoći (u bijelim ili smeđim stanicama).

Ali s vremenom previše masnoće može uzrokovati zdravstvene probleme. U prošlim su istraživanjima na Sveučilištu u Coloradu istraživači pronašli vezu kod određenih masnih stanica i koštane srži. A činilo se da je jedan tip matičnih stanica (hematopoetske stanice) odlazio u krvotok i smještao se negdje drugdje. 

Posljednje istraživanje, koje je koristilo laboratorijske miševe, ali se odnosi i na ljude, potvrđuje prošlo istraživanje. Ono pokazuje da te matične stanice putuju kroz krvotok u masno tkivo i tamo su sklone akumuliranju u duboku abdominalnu masnoću, prvenstveno kod žena.

Ovaj novi tip masnoće može utjecati na sposobnost tijela da raspolaže masnoćama i šećerima, a može prouzročiti i upalne probleme.

Rezultati također pomažu objasniti zašto se masnoća u različitim dijelovima tijela ponaša drugačije. 

Istraživački tim trenutno detaljno istražuje koje su prijetnje po zdravlje koje uzrokuju te masne stanice te traže načine kako zaustaviti nastanak i nakupljanje štetnih masnoća.  

Objavljeno: www.centar-zdravlja.net 

Preuzeto: Uppt, 10.kolovoza 2010. 

SEDAM SATI SNA POTREBNO JE ZA ZDRAVO SRCE

Detalji

Objavljeno Petak, 06 Kolovoz 2010 09:36

Hitovi: 3905

Točno sedam sati sna potrebno je kako bismo očuvali zdravlje srca, a oni koji spavaju više ili manje od toga pod većim su rizikom od srčanih bolesti. 

Sedam sati sna potrebno je kako bismo izbjegli bolesti srca, ni više niti manje od toga, navodi se u istraživanju američkih znanstvenika. Ljudi koji spavaju manje od peti sati, uključujući i dnevno drijemanje, dvostruko si podižu rizik za razvoj stenokardije, popuštanja srca ili srčanog udara u odnosu na one koji spavaju sedam sati, navodi se u istraživanju znanstvenika s medicinskog fakulteta sveučilišta Zapadne Virginije. 

Vjerojatno mnogo više iznenađujuće, u studiji je utvrđeno da osobe koje spavaju devet sati na dan imaju jedan i pol puta veći rizik za razvoj bolesti srca od onih koji spavaju "magičnih" sedam sati.  Zdrav san ovisi o onome što jedete Povećan rizik, ali neznatno, zabilježen je i kod onih koji spavaju šest ili osam sati.

Među onima koji spavaju pet sati, najvećem su riziku izloženi mlađi od 60 godina i žene. Znanstvenici su analizirali podatke 30 tisuća odraslih koji su prije pet godina sudjelovali u ispunjavanju nacionalnog upitnika o zdravlju i zatim podatke o duljini sna uspoređivali s onima o bolestima srca. S obzirom na to da je istraživanje provedeno analizom podataka stručnjaci nisu uspjeli utvrditi znanstveni razlog za povezanost trajanja sna i rizika za razvoj srčanih bolesti.  

Pretpostavljaju da previše sna utječe na endokrine i metaboličke funkcije, a manjak sna dovodi do smanjene tolerancije na glukozu, smanjenu osjetljivost na inzulin i na povećanje krvnog tlaka. Sve navedeno su razlozi zbog koji dolazi do začepljenja srčanih arterija. (hina/metro-portal)

Vezani tekstovi:Zdrav san ovisi o onome što jedete  

Više na: http://metro-portal.hr/vijesti/zivot/zdravlje/sedam-sati-sna-potrebno-je-za-zdravo-srce 

01.08.2020.,

http://metro-portal.hr/ 

(Izvor podataka: drHorvat Business Newsletter br. 103) 

LJUDI NESIGURNI U SEBE LOŠIJEG SU ZDRAVLJA

Detalji

Objavljeno Petak, 06 Kolovoz 2010 09:43

Hitovi: 5073

Izbjegavanje interakcije 

Osobe koje bi se htjele povezati i zbližiti s drugima, ali to ne čine zbog straha od odbijanja i nesigurnosti u sebe izlažu se većem riziku od brojnih zdravstvenih problema.

Ljudi koji su nepovjerljivi, koji se boje odbijanja i koji su na bilo koji drugi način nesigurni u sebe izloženi su većem riziku od zdravstvenih problema poput visokog tlaka, srčanog i moždanog udara. Istraživanje objavljeno u časopisu Health Psychology, kojeg izdaje Američko psihološko udruženje, sugerira da nesigurnosti u međuljudskim odnosima često podrazumijevaju nastanak spomenutih problema što je iznenadilo istraživače.  Ali nije čudno da je struka ostala iznenađena obzirom da su dosadašnja istraživanja odnosa tjelesnog zdravlja i problema u međuljudskim odnosima najviše usmjeravala na bolove izazvane, na primjer, artritisom, dok su kardiovaskularni poremećaji bili zanemareni. 

Depresija će uskoro biti glavni zdravstveni problem 

Voditelj istraživanja Lachlan McWilliams sa Sveučilišta Acadia iz Kanade rekao je kako ljudi stanje bole u neku ruku percipiraju subjektivno na načina da ga osjećaju više ili manje, ali srčani udar je nešto sasvim drugačije - potpuno jasno i izravno! Obzirom da se karakterne nesigurnosti najčešće razvijaju u ranom periodu ljudskoga života, objašnjava McWilliams, ovo istraživanje samo potvrđuje već ogromni korpus dokaza da negativna iskustva iz djetinjstva imaju širok spektar posljedica po zdravlje kasnije u životu (i u mentalnom i u tjelesnom smislu). 

Ukratko, istraživanje je promatralo tri kategorije međuljudske povezanosti: osobe koje su sigurne i samouvjerene, osobe koje izbjegavaju interakcije i osobe koje su tjeskobne kad se radi o bilo kojoj vrsti odnosa i veza. 

Oni kojima je ugodno družiti se, koji se osjećaju dobro među drugim ljudima koji su spremni ovisiti o drugima i nemaju problema sa zbližavanjem pripadaju prvoj kategoriji.

Oni koji su sumnjičavi, nepovjerljivi i ne vole zbližavanje druga su kategorija.

A oni koji se žele zbližiti, ali se ustručavaju zbog straha od neprihvaćanja i odbijanja pripadaju trećoj kategoriji.  

Nagomilavanje i potiskivanje bijesa loše je za srce 

McWilliams kaže da pripadnost spomenutim kategorijama određuju i genetika i životna iskustva - ako su roditelji nesusretljivi i ne daju previše pozornosti svojoj djeci, ona bi mogla početi izbjegavati druge ljude i naučiti da ovise sama o sebi, a ne o drugima.

Roditelji koji nisu dosljedni, nekada puni potpore, a drugi put baš i ne, mogu odgojiti djecu čija će interakcija s drugim ljudima biti prožeta tjeskobom. Istraživanje je obuhvatilo 5,645 ljudi u dobi između 18 i 60 godina. I

straživači su analizirali njihovu zdravstvenu povijest (kronične bolesti, srčani problemi, artritis, glavobolje, udari, dijabetes, astma, šećer, epilepsija, napadaji, rak...).

Na kraju se analiziralo i psihološko stanje s ciljem da se odredi imaju li sudionici kakvih mentalnih problema poput depresije i slično. Druga kategorija ljudi najčešće je imala zdravstvene probleme koji podrazumijevaju bolove (na primjer, artritis i glavobolje).

Treća kategorija također je imala bolove, ali pored toga znatno prisutni su bili i kardiovaskularni problemi.

Prva kategorija nije imala veze sa zdravstvenim problemima. 

Istraživanje nažalost ne objašnjava zašto je to tako, ali nekoliko hipoteza je ipak postavljeno - McWilliam kaže da je spomenute kategorije međuljudskih odnosa pokazuju kako se ljudi suočavaju sa stresom; on misli da su ljudi vjerojatno puno piju i puše zbog tjeskobe i nesigurnosti pa imaju loše zdravlje.

Osim toga, osobe koje izbjegavaju interakciju možda izbjegavaju i vlastitog liječnika. Iako se zaključci čine banalnima, svakako drže vodu. Ali McWilliams priznaje da je potrebno provesti još detaljnijih istraživanja kako bi se identificirali svi mehanizmi koji stoje iza veze između međuljudskih odnosa i zdravlja.

 Vezani tekstovi: 

Nagomilavanje i potiskivanje bijesa loše je za srce

Bijes je dobar za zdravlje  

Više na: http://metro-portal.hr/vijesti/zivot/zdravlje/ljudi-nesigurni-u-sebe-losijeg-su-zdravlja 

26.07.2010., http://metro-portal.hr/ 

(Izvor podataka: drHorvat Business Newsletter br. 103)

Izbor tekstova: Sonja Njunjić, kolovoz 2010.  

„Znanost - projekt 10.001 Dalmatinac“ (1)

Detalji

Objavljeno Petak, 06 Kolovoz 2010 08:29

Hitovi: 4203

Hrvatski znanstvenici pod vodstvom prof. dr. Igora Rudana otkrili su nedavno gene koji utječu na ovisničko ponašanje, ali i na sklonost pušenju i debljanju. 

Skupina znanstvenika okupljena oko Hrvatskog centra za globalno zdravlje pokrenula je 2008. godine veliki projekt Hrvatske biobanke poznat kao 10.001 Dalmatinac s ciljem istraživanja genetskih i okolišnih čimbenika koji utječu na zdravlje i bolest u genetski izoliranim otočnim populacijama u Dalmaciji.  Biobanka je dosad prikupila uzorke od oko 5.000 ljudi koji su temelj njihovih genetskih istraživanja, a planira se prikupljanje informacija od još oko 5.000 dobrovoljaca.

Ideja projekta je da je u izoliranim populacijama kakve još uvijek postoje na dalmatinskim otocima lakše rekonstruirati rodoslovna stabla i prepoznati gene koji se uvijek pojavljuju kod oboljelih članova obitelji te tako otkriti genetske temelje određenih zdravstvenih problema.

Projekt je u zadnje dvije godine rezultirao s čak 11 značajnih otkrića, čime je postao najuspješniji noviji znanstveni pothvat u Hrvatskoj, ali i široj regiji.

Još 2005. godine dr. Rudan je za Svjetsku banku vodio studiju Referentna grupa za epidemiologiju dječjeg zdravlja, čiji su rezultati objavljeni u uglednom časopisu The Lancet, a financirala ga je, među ostalima, i zaklada Billa Gatesa.

'Radi se o procjeni stanja zdravlja zemalja u razvoju. Godišnje umre 10 milijuna djece. Svakog dana umre 30-ak tisuća djece do pet godina. Nitko nije znao pouzdano reći od čega djeca najčešće umiru - od malarije, upale pluća, proljeva, neonatalnih problema', objasnio je tada cilj studije prof. Rudan.

Prije dvije godine u jednom od najuglednijih svjetskih časopisa Nature Genetics dr. Rudan i njegovi suradnici objavili su senzacionalno otkriće da je gen SLC2A9 transporter mokraćne kiseline i uzročnik gihta, upalne bolesti zglobova koja je, iz dosad nepoznatih razloga, osobito učestala u Dalmaciji.

No 2010. je bila osobito plodna - u suradnji s međunarodnim timovima hrvatski su znanstvenici postigli značajne rezultate u čak devet istraživanja. Profesori Stipan Janković i Ivica Grković sudjelovali su s prof. Rudanom i genetičarima iz svijeta u otkriću gena koji reguliraju plućne funkcije.

S prof. dr. Anom Marušić dr. Rudan je otkrio više gena koji uvjetuju visinu odraslih osoba, dok je u suradnji s dr. Ozrenom Polašekom pronašao genetske regulatore šećera i masnoća u krvi te gene ključne za razvoj šećerne bolesti.Dr. Igor Rudan je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, Svjetske banke i izvanredni profesor na uglednom Sveučilištu u Edinburghu u Škotskoj.

Dobitnik je nagrade Hrvatskog sabora za znanost. Godine 1998. je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a 2005. obranio je doktorat na području genetike u Edinburghu.U suradnji s brojnim svjetskim znanstvenicima ove je godine objavio i rezultate drugog velikog projekta Svjetske banke (za koju radi kao stručni savjetnik) – studije koja je trebala pokazati kako na osnovi prethodno dobivenih informacija odrediti financijske i investicijske prioritete, odnosno kako najracionalnije investirati milijarde dolara koje su na raspolaganju kako bi se rješavali globalni zdravstveni problemi.

Studija je predstavljena u časopisu Plos Medicine.

No možda su najzanimljivija ove godine objavljena istraživanja o genetskim uzorcima sklonosti pušenju i debljanju. Naime, dr. Rudan je u suradnji s profesorima Vjekoslavom Krželjom i Rosandom Mulić otkrio da geni povezani s ovisničkim ponašanjem kod nekih nositelja izazivaju ovisnost o osjećaju nagrade koji u mozgu stvara hrana te postaju žrtve prejedanja.

U drugoj studiji zajedno s dr. Ozrenom Polašekom, dr. Ivanom Kolčić i dr. Linom Zgaga otkrio je gen BDNF koji potiče na sklonost pušenju te skupinu od tri gena CHRNA5, CHRNA3 i CHRNB4 koji su zaduženi za razgradnju nikotina, a koji određuju koliko će neka osoba cigareta dnevno pušiti. Studija je objavljena u časopisu Nature Genetics.

Znanstvenici najavljuju nastavak studija koje bi uskoro trebale dati nove važne rezultate. Trenutno se radi na istraživanju povezanosti gena s dužinom spavanja, krvnim tlakom, srčanim ritmom te sklonostima očnim bolestima.

Dr. Rudan ističe da je za ostvarivanje ovako važnih rezultata ključna bila suradnja znanstvenika iz desetak hrvatskih institucija iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka te nekoliko iz svijeta.   

T-portal, 03.08.2010./autor: M.M.   

Više na: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/80288/Hrvatski-znanstvenici-otkrili-gene-odgovorne-za-pusenje-i-pretilost.html 

(Izvor podataka: drHorvat Business Newsletter br. 103) 

Najnoviji tekst

15.10.2010.