UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Zdravlje
HRVATI BI U EU NAJVIŠE UMIRALI OD RAKA
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 21:00
- Hitovi: 3802
Da je Hrvatska kojim slučajem u EU, držala bi neslavno prvo mjesto po smrtnosti od raka, a za to su zaslužne prije svega loše životne navike poput pušenja. I dok najnoviji podaci o smrtnosti od raka u zemljama EU pokazuju znatan pad iz godine u godinu, Hrvatska se ne može pohvaliti napretkom, nego broj umrlih raste, pokazuje najnovije europsko izvješće o tome a objavljeno je u Annals of Oncology.
Naime, prosječan broj umrlih muškaraca u 27 zemalja EU na 100.000 stanovnika između 1990. i 1994. godine pao je sa 185 na 168 u razdoblju od 2000. do 2004. godine. I brojke za žene su optimistične jer je broj smrti pao sa 104,8 na 96,9. U Hrvatskoj se, pak, godišnje zabilježi 12.682 umrlih od raka, i to 351 muškarac i 224 žene na 100.000 stanovnika, što našu zemlju svrstava u sam europski vrh smrtnosti od raka.
Istraživači prof. dr. Carlo La Vecchia i prof. dr. Mario Negri s medicinskog fakulteta u Milanu te prof. dr. Fabio Levi sa Sveučilišta u Lausannei tvrde da je za pozitivan europski trend u velikoj mjeri zaslužna zabrana pušenja u javnim prostorima i smanjenje potrošnje cigareta, čime je automatski opao broj oboljelih i umrlih od raka pluća i bronha.
Loše životne navike
Da loše životne navike snažno utječu na zdravlje, pokazuju podaci prema kojima u europskim zemljama, gdje se troši više alkohola i cigareta, više je oboljelih od raka pluća, ždrijela i jednjaka te želuca i debelog crijeva. Prof. dr. Edo Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split, ističe da onkolozi mogu izliječiti 50 % zloćudnih bolesti, ali da sami građani mogu učiniti puno više.'U Hrvatskoj godišnje od raka pluća umre oko 3000 osoba. Taj je rak u 90 posto slučajeva uzrokovan pušenjem pa, kada bi pušači odlučili reći zbogom pušenju, u Hrvatskoj bi od raka pluća umrlo samo 300 osoba godišnje', ističe dr. Vrdoljak. No i duge vrste raka znatno bi se smanjile kada bi se više učinilo na suzbijanju pušenja jer se, prema podacima američkog Nacionalnog instituta za rak, oko 50 posto svih vrsta raka povezuje s pušenjem.
Upravo ti podaci razlog su što Europsko onkološko društvo smatra da i dalje treba ustrajati u prevenciji jer ni najbolji lijekovi koji su na raspolaganju oboljelima od karcinoma ne mogu izliječiti toliko koliko građani sami mogu spriječiti nastanak bolesti. Dobar primjer je upravo Hrvatska.
OD NEZDRAVE HRANE POSTAJEMO DEPRESIVNI
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 19:44
- Hitovi: 3710
ZBOG JUNK FOODA U BEDU
Liječnici upozoravaju da jedenje nezdrave brze hrane vodi u depresiju. Stoga oni koji redovito konzumiraju hranu s visokim udjelom masnoća, mesne prerađevine i slatkiše imaju 60 posto veće šanse da postanu depresivni od onih koji se hrane zdravo. Znanstvenici sa Sveučilišta College London tvrde da je njihovo istraživanje tražilo vezu između prehrane i mentalnog zdravlja. U ispitivanju je sudjelovalo oko 3.500 osoba u dobi od oko 55 godina, a svaki je sudionik morao ispuniti formular u kojem je morao odgovarati na pitanja o prehrambenim navikama te o tome jesu li se u zadnjih pet godina osjećali depresivno.
Pokazalo se da su osobe koje su konzumirale najviše prerađene hrane imale 58 posto veće šanse da se pet godina kasnije osjećaju depresivno od onih koji su jeli manje količine nezdrave hrane.
Znanstvenici vjeruju da zdrava prehrana štiti iz nekoliko razloga: visoka razina antioksidansa u voću i povrću štiti nas od depresije, kao i folati koji se nalaze u brokuli, kupusu, špinatu i leći. Od depresivnog stanja također nas štiti riba koja je bogata nezasićenim masnim kiselinama.
Isto tako, loše prehrambene navike preopterećuju organizam, a već je poznato da prehrana bogata namirnicama od kojih naglo skače šećer u krvi nije dobra za krvne žile te je logično da štetno utječe i na mozak, zaključuju znanstvenici.
Uppt, prosinac 2009.
MUŠKO I ŽENSKO SALO
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 19:06
- Hitovi: 5477
ZA ŽENE JE OPASNIJE SALO NA BOKOVIMA
Salo oko struka je naopasnije? Samo za muškarce. Opseg struka i duboka venska tromboza povezani su samo kod jačeg spola. No zato veći opseg bokova utječe jednako loše na trombozu kod žena.
Višak kilograma drugačije utječe na žene, a drugačije na muškarce. Žene koje dodatne kilograme nose oko bokova imaju povećan rizik za razvoj po život opasnih krvnih ugrušaka, isto kao i muškarci s naslagama masti oko struka.
Danski znanstvenici proveli su desetogodišnje istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 60.000 muškaraca i žena, a koje je pokazalo jasnu vezu između mjesta na tijelu na kojem su naslage masti i rizika za stvaranje krvnih ugrušaka u venama ili "duboke venske tromboze".
U članku objavljenom u američkom stručnom medicinskom časopisu Circulation: Journal of the American Heart Association, istraživači su zabilježili 641 slučaj duboke venske tromboze u populaciji od 27.178 muškaraca i 29.876 žena u dobi od 50 do 64 godine.
Otkrili su vezu između duboke venske tromboze i tjelesne mase, indeksa tjelesne mase, ukupne količine masti u tijelu, opsega struka i opsega bokova.
No, pokazalo se da višak kilograma drugačije utječe na žene, a drugačije na muškarce.
Na primjer, istraživači su pronašli vezu između opsega bokova i duboke venske tromboze kod žena ali ne i kod muškaraca, a između opsega struka i duboke venske tromboze samo kod muškaraca.
Voditeljica istraživanja dr. Marianne Tang Severinsen iz Sveučilišne bolnice Aarhus u danskom gradu Aalborgu komentirala je: „Važno je znati da bilo kakav oblik debljine utječe na povećanje rizika za duboku vensku trombozu, no i mjesto nakupljanja masti na tijelu također pri tom ima zasad nepoznatu ulogu.“
Duboka venska tromboza veliki je javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama, te je samo u SAD-u odgovorna za oko 200.000 smrti na godinu i za više od 250.000 hospitalizacija.
Za MojDoktor: Lovro Lamot, dr.med.
http://www.net.hr/zdravlje/page/2009/11/03/0027006.html
Net.hr03.11.2009.
KAKO SMIRITI NERVOZNA CRIJEVA?
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 19:27
- Hitovi: 6353
SINDROM NERVOZNIH CRIJEVA MOŽE SE LIJEČITI PROBIOTICIMA I AKUPUNKTUROM
Poremećaj 'nervoznih crijeva' češće napada žene i osobe koje su pod velikih stresom. Nutricionistica Darija Vranešić Bender preporučuje cjelovite žitarice, mahunarke, probiotike i ulje paprene metvice za ublažavanje neugodnih simptoma, i savjetuje ti da izbjegavaš prevelik unos alkohola i kave. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome) čest je poremećaj koji se očituje bolovima u trbuhu i promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva u trajanju od najmanje tri mjeseca.
Zahvaća tanko i debelo crijevo i uzrokuje simptome poput epizoda proljeva i konstipacije.Zahvaća 10-15 % odraslih osoba, a učestalost je dvostruko veća u žena. Točan uzrok nije poznat, a dosad iskušani načini liječenja su brojni i uključuju dodatke prehrani s vlaknima, probiotike, antidepresive, psihoterapiju, promjene u prehrani, akupunkturu i laksative. Ponekad se iritabilni kolon naziva i trbušnom glavoboljom ili 'nervoznim crijevima'.
Datum objave: 26. 10. 2009. Autor: DR.SC. Darija Vranešić Bender
vezani članci
MASNO TKIVO - Aktivan metabolički organ
- Detalji
- Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 18:42
- Hitovi: 10531
OTOPIMO KILOGRAME
Još od perioda renesanse debljina je između ostalog bila pokazatelj dobrog materijalnog i socijalnog statusa, a po nekima čak i simbol ljepote. Sjetimo se slika ili skulptura iz tog razdoblja. Prvo što uočavamo je zaobljeni trbuščić i istaknute obline. No doba renesanse je daleko iza nas, a pretilost posebno intenzivnije od sredine prošlog stoljeća poprima epidemijske razmjere. Mnogima je debljina još uvijek samo»estetski problem». Debljina «ne boli». No nakon dužeg latentnog perioda dovodi do niza komplikacija koje mogu ugroziti život bolesnika. Na žalost tek kad se pojave komplikacije, estetika postaje sasvim sporedan problem.
Dugo se mislilo da je masno tkivo samo spremnik za višak energije pohranjene u masnim stanicama. Danas se zna da je masno tkivo izuzetno aktivno u metaboličkom smislu .To je organ koji producira tvari koje imaju hormonski učinak i aktivno sudjeluje u osjećaju gladi i sitosti. Masno tkivo kao najveći endokrini organ producira hormone( koji sudjeluju u metaboličkim poremećajima uzrokovanim pretilošću )kao što su: renin-angiotenzin, adiponektin, leptin, ASP(protein koji stimulira acetilaciju) i sl.
Masno tkivo je (poslije kože)drugi po veličini organ u ljudskom tijelu. Kod normalno uhranjenog muškarca na masno tkivo otpada 10-12%, a kod žene 15-20% od ukupne tjelesne mase.Prema općeprihvaćenoj definiciji gojaznost predstavlja metabolički poremećaj kojeg karakterizira povećanje tjelesne mase koje se ostvaruje na račun masnog tkiva tako da je udio tjelesne masti veći od 30% kod žena i 25% kod muškaraca.
Kod početne gojaznosti na masno tkivo otpada oko ¼, a u ekstremnoj čak i polovica ukupne tjelesne mase. Ako još niste sigurni imate li prekomjernu tjelesnu težinu izračunajte svoj indeks tjelesne mase(BMI).Težinu u kilogramima podijelite sa kvadratom visine u metrima.poželjna težina je : BMI od 18,5-24,9; pothranjenost BMI manji od 18,5 ; prekomjerna težina BMI od 25,0-29,9; debljina (pretilost) BMI 30 i iznad 30. U pogledu raspodjele potkožnog masnog tkiva razlikujemo:
- muški- centralni, trbušni ili jabukoliki oblik debljine( masno tkivo se nakuplja u predjelu gornjeg dijela trbuha, grudnog koša, lica i vrata ( ovaj oblik gojaznosti je povezan sa češćom pojavom komplikacija na srcu, krvnim žilama i sa šećernom bolešću)
- ženski- periferni ili kruškoliki oblik debljine( masno tkivo se nakuplja u predjelu donjeg dijela trbuha, slabina i gornjeg dijela bedara).Ovaj oblik gojaznosti češće prate oboljenja vena na nogama, oštećenje velikih zglobova te oboljenja organa za disanje
CENTRALNA (TRBUŠNA) DEBLJINA
Androidni (muški oblik pretilosti) češće je prisutan kod muškaraca srednje dobi , a nerijetko i kod mlađih osoba. Jednostavno, kao da se nakupljanje sala oko pojasa potpuno otelo kontroli. Najčešće je tome uzrok povećanje obroka, obilne i kasne večere,pikantnija i jače začinjena jela uz koju ide i veća konzumacija alkohola, najčešće piva, te slaba tjelesna aktivnost i premalo kretanja. Ubrzan i dinamičan način života povezan sa stresom, osobito u urbanim sredinama, puno vremena provedeno sjedeći u uredima za računalom, za volanom automobila ili doma uz televizor svakako doprinose tome.
Centralnu pretilost označavamo još i omjerom struk- bok(opseg struka podijeli se sa opsegom bokova u cm), a to su vrijednosti > 0,85(cm) za žene i >0,90 za muškarceili BMI (indeks tjelesne mase >30 za oba spola).
Drugi način je mjerenje samog opsega struka koji kod žena ne bi smio preći 88 cm , a kod muškaraca 102 cm.
Ako je centralna pretilost povezana sa dijabetesom tip II( intolerancijom glukoze),povišenim krvnim tlakom i dislipidemijom(povišenom razinom triglicerida, a smanjenim zaštitnim ili HDL kolesterolom) dobili smo sve karike u sklopu metaboličkog sindroma X. Podsjetimo, njegova klinička važnost je u tome da dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene ateroskleroze(ovapnjenja krvnih žila), a samim tim do učestalijih komplikacija , a to su moždani i srčani udar. Isto tako je važno da se ovi metabolički poremećaji u okviru metaboličkog sindroma X češće pojavljuju zajedno kod jedne iste osobe i zajednički povećavaju rizik od krvožilne ugroženosti.
Mnoge studije su pokazale da pacijenti sa centralnim (muškim) tipom pretilosti imaju povišenu sekreciju hormona kortizola i niske vrijednosti spolnih steroida(testosterona) i hormona rasta što uzrokuje veće deponiranje masti. Te hormonalne promjene vjerojatno izazivaju jače odlaganje visceralne masti(oko unutarnjih organa i trbušne maramice) nego subkutane(potkožne masti). Nakupljanje masti oko unutarnjih organa povećava protok krvi , pa su hormonalni učinci umnoženi.Isto je tako dokazano da stres aktivira os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i da može uzrokovati hormonalne promjene povezane sa pretilošću, a tome svakako doprinosi alkohol i pušenje.
Uz već spomenuti veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i nekih oblika karcinoma uz trbušnu debljinu češće se javljaju:
· masna jetra-steatosis hepatis(pretjerano nagomilavanje masti u jetrenim stanicama) čemu svakako doprinosi konzumacija alkohola koji je izravno povezan sa poremećajem u metabolizmu masti
· češće upale žučne vrećice i kamenci
· trbušna(ventralna) kila-hernia ventralis. Naime salo oko unutarnjih organa i na trbušnoj maramici vrši pritisak iznutra na trbušne mišiće koji se istežu i polako popuštaju i slabe , a nakon toga se formira «izbočenje» u vidu kile koje može biti različite veličine
· promjene na kralježnici od deformacija oblika do metaboličkih i degenerativnihpromjena. Promjene se javljaju i na zglobovima koljena i kuka
· varikoziteti(proširenja vena)
· lipomi (dobroćudni tumori)
· hemeroidi
· deformacije stopala i poremećaji svoda stopala
· strije
KAKO IZGLEDA MASNO TKIVO?
Mikroskopski izgled masnog tkiva je različit u ovisnosti o stupnju ishranjenosti. Sa povećanjem tjelesne mase mijenja se i izgled masne stanice što se posebno vidi kao povećanje masne kapljice u masnoj stanici. Same masne stanice (steatociti) obično su okrugle i ispunjene jednom velikom kapljicom (vakuolom) u kojoj je smještena mast. Jezgra stanica i vezivno tkivo kroz koje prolaze krvne žile potisnuto je na periferiju, dakle uz rub stanice. U pogledu histološkog izgleda masnog tkiva razlikujemo 2 oblika debljine.
Hiperplastični oblik karakterizira povećan broj masnih stanica i on se obično javlja kod mlađih osoba kod kojih je prisutna ekstremna debljina.Hipertrofičnu debljinu karakterizira povećanje veličine masnih stanica i obično se javlja kod odraslih osoba. Masne stanice su modificirani fibroblasti koji mogu u sebi pohraniti gotovo čiste trigliceride u količini 80-90% njihovog volumena. Opna masnih stanica sadrži veliku količinu enzima LPL(lipoproteinska lipaza) koji cijepa trigliceride na slobodne masne kiseline i glicerol (alkohol).
Trigliceridi se u masnim stanicama obnavljaju jednom u 2-3 tjedna. Specifičnost brze izmjene masnih kiselina pokazuje da mast koja se u jednom trenutku pohranjuje u tkivima nije mast uskladištena prije mjesec dana. Dakle vaše salo staro je maksimalno 2-3 tjedna.
ULOGA MASNOG TKIVA U ORGANIZMU
- skladište masti i masni depo tijela
- energetska rezerva tijela i izvor energije
- potporno tkivo
- toplinski izolator
- endokrini organ
ZAŠTO SE DEBLJAMO?
VEĆI ENERGETSKI UNOS, MANJA POTROŠNJA
Ukupan kalorijski unos znatno premašuje potrošene kalorije što je posebno izraženo u visokorazvijenim zemljama, gdje za malo novaca dobijete puno kalorija(jambo pice)Od ukupne energije unijete hranom za osnovne bazalne potrebe se troši oko 55%, za stvaranje topline oko 25%, a za sam mišićni rad oko 20%.Osobe sa malim stupnjem tjelesne aktivnosti na poslu ili kod kuće u slobodno vrijeme troše znatno manje unijete energije na mišićni rad.
DRUGI POTENCIJALNI UZROCI DEBLJINE
Najčešće je debljina rezultat spleta više različitih čimbenika. Naime, ne postoji osnovni i primarni uzrok koji bi kod svih osoba na isti način doveo do nakupljanja viška kilograma i u konačnici doveo do debljine. Zato ona predstavlja puno složeniji problem , koji i znatno bogatije i ekonomski razvijenije zemlje svijeta sustavno i planski moraju rješavati. Tako se primjerice u SAD godišnje troši i do 140 milijardi dolara na liječenje posljedica pretilosti. Dakle brojni potencijalni uzroci djeluju u sinergiji i u konačnici dovode do debljine.
Među njima ulogu igra naslijeđe(genetska predispozicija), poremećaj regulacije gladi i sitosti, endokrini uzroci, te socijalno-ekonomski, psihički i drugi čimbenici. Među mogućim endokrinološkim poremećajima najznačajniji su:1.smanjena funkcija štitne žlijezde(hipotireoza)2.povećana funkcija nadbubrežne žlijezde(hiperkorticizam)3.primarno povećano lučenje inzulina(insulinom)4.poremećaji funkcije jajnika(policistični jajnici) Od vanjskih čimbenika duža uporaba nekih lijekova kao što su: kortikosteroidi, antidepresivi, kontraceptivi, te neki antipsihotici mogu povećati mogućnost za nastanak prekomjerne tjelesne težine i debljine.
UTJECAJ PREHRANE NA METABOLIZAM MASTI
Povećan unos visoko energetski bogatih tvari kao što su koncentrirani ugljikohidrati i masti dovodi do nagomilavanja masti u organizmu Ugljikohidrati se u jetrima pretvaraju u neutralne masti(trigliceride). Ugljikohidrati u višu i njihovo pretvaranje u masti zahtjeva veće količine inzulina. Inzulin pomaže da se iz glukoze u masnim stanicama stvore neutralne masti.
Stres (povećana aktivnost nadbubrežne žlijezde) smanjuje iskorištavanje ugljikohidrata na periferiji, pa se javlja hiperglikemija (povećana razina glukoze u krvi) što izaziva veće lučenje inzulina. Zadatak je inzulina da glukozu iz krvi »pospremi» u stanice. Veća razina inzulina u krvi»provocira glad» Na taj način se «krug zatvara» i to je ujedno razlog zašto se neke osobe pod stresom debljaju.Da bismo «otopili» suvišno masno tkivo trebamo « zaposliti» mišiće. Mast je toplinski izolator tijela. Brzina provođenja topline u masnom tkivu je tek trećina brzine kojom se toplina provodi u drugim tkivima. Dovođenjem topline (vježbanjem)ubrzavamo metabolizam. U tijeku metabolizma i stvaranja energije i do 55% od ukupno stvorene energije se pretvori u toplinu.
POKRENIMO SE I AKTIVIRAJMO MIŠIĆE
Intenzivan mišićni rad dramatično djeluje na metabolizam.Brzo hodanje(8,5 km/h)troši 650 kcal; Sjedenje 100 kcal; Lagano hodanje 200 kcal; Vožnja biciklom 300 kcal ; Planinarenje 400 kcal; itd. Za uspinjanje stubama je potrebno 17 puta više energije nego za spavanje u postelji.
Fizički rad
- stvara više topline (maksimalni mišićni rad cijelog tijela za nekoliko sekundi može povisiti ukupnu produkciju topline i za 50 puta nego što se oslobađa u mirovanju
- toplina širi arterije i kapilare, ubrzava se protok krvi
- ubrzava se metabolizam i razgradnja proteina(stari i istrošeni se zamjenjuju novim)
- fizičkom aktivnošću povećava se protok krvi kroz tkiva a samim tim i potrošnja kisika je veća
Neki ljudi krivo procjenjuju razinu tjelesne aktivnosti vjerujući da je šetnja od auta do ureda i natrag ili svakodnevni kućanski poslovi ispunjavaju dnevnu potrebu za kretanjem. Stoga isplanirajte svoj program vježbi i tjelesne aktivnosti uzimajući u obzir životnu dob, zdravstveni status kao i sklonosti svake pojedine osobe.
GDJE NAJČEŠĆE GRIJEŠIMO?
Preskakanje doručka usporava metabolizam, hrana se nedovoljno iskoristi kao energija na razini stanice. Sa kasnijim prvim obrokom često pregladnimo pa uzmemo i više nego što nam je potrebno. « Višak kalorija» naša jetra pospreme u rezervu, a to je potkožno masno tkivo odnosno salo. Vrlo često sa prekasnim zadnjim obrokom nemamo niti potrebu za doručkom.Sve se više konzumiraju proizvodi» brze hrane» koji su lako dostupni i koje najčešće pojedemo «uz put» Polako se napušta tradicionalni način prehrane gdje se osmisli obrok, ali se istovremeno odvoji vrijeme pa se u miru pojede i temeljito «prožvače» , a samim tim i osjećaj sitosti se prije javi, a hrana se bolje metabolizira i kraće vrijeme zadržava u želucu, te bolje iskoristi kao energija na razini stanice. S druge strane «obrok na miru» pomaže nam da lakše osvijestimo sve što smo pojeli pa nema potrebe za grickalicama uz televizor ili kompjuter ili «za volanom».
KAKO SI POMOĆI I RIJEŠITI SE TRBUŠNOG SALA?
Smanjiti veličinu obroka, obratiti pozornost na urednost i redovitost obroka, osobito doručka, dostatan unos tekućine, uvijek imajući u vidu da jedino voda nema kalorije, a uz sve to neizostavno je kretanje, odnosno tjelesna aktivnost. Najbolja je šetnja( još bolje brži ritam ili mijenjanje ritma hodanja) u trajanju od najmanje pola sata dnevno, ali i svaki drugi oblik tjelesne aktivnosti i treninga je dobro došao. Uostalom tjelesna aktivnost pomaže i da se svakodnevno lakše nosimo sa stresom.
Savjetuje se napraviti i vitaminsko mineralni status da bi se napravila poveznica svih parametara koji uvjetuju metabolizam masti. I na kraju, ne manje važno naoružajte se strpljenjem i upornošću i ne očekujte brzopotezne rezultate preko noći. Uz malo više truda, uz program individualno prilagođen za svaku osobu, sami ili uz pomoć stručne osobe učinite sve da pomognete organizmu u postizanju optimalne tjelesne težine i na vrijeme spriječite komplikacije debljine.
Autor: Dr. med. Slađana Divković; Acu Medic centar Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine
Uppt, 4. prosinca 2009.
Vezani tekstovi