Zdravlje

Šećerna bolest – izbor tekstova – studeni

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 24 Listopad 2010 23:00

Hitovi: 4430

Svjetski dan šećerne bolesti prvi puta je obilježen 1991. godine u organizaciji Internacionalne diabetičke federacije (IDF) uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije. 

U svijetu je registrirano oko  240 milijuna osoba sa šećernom bolešću, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) taj će se broj do 2025. godine povećati na 380 milijuna.

Svake godine 14. studenog Hrvatska obilježava taj datum različitim aktivnostima usmjerenim na otkrivanje i liječenje šećerne bolesti.

Hrvatskoj živi oko 170.000 osoba sa šećernom bolešću, u dobi od 18-65 godina.

Svake godine bolest je u porastu za 5 %!  

Vezani tekstovi:

 14. Studenog – svjetski dan šećerne bolesti; 

Program obilježavanja svjetskog dana šećerne bolesti;

Plakat Gradskog ureda za zdravlje i branitelje - Šećerna bolest;

Preporuke udruge – kako kvalitetnije živjeti s dijabetesom;

Šećerna bolest tipa 2 i debljina; 

Pretilost - rizik za dijabets;

Dijabetes i djeca;

Šećerna bolest – dijabetes;

Biljke u službi jačanja imuniteta;

Metabolički sindrom X i debljina;

Novi vodič za prevenciju dijabetesa tipa 2;

Osnovna načela prehrane za osobe sa šećernom bolesti; 

Prehrana protiv šećerne bolesti;

Simptomi i dijagnoza šećerne bolesti;

Posljedice šećerne bolesti; 

Sportom mijenjamo dijabetes; 

Tjelovježba u šećernoj bolesti;  

Gastro:  

Recepti  

Preporuka: 

Više informacija o dijabetesu pogledajte na stranicama Zagrebačkog dijabetičkog društva

Http://www.zadi.hr/dijabetes/index.php?option=com_content&view=frontpage&itemid=1   

Uppt, 22.10.2010./m.v.

Gdje boli kada duša boli!?

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 07 Listopad 2010 14:41

Hitovi: 6224

Bolest nije uvijek apel tijela, ona se ponekad javi kako bi nas opomenula da s našom psihom nije sve u redu, smatraju ruski eksperti za psihosomatske bolesti, a objavljuje portal woman.ru. 

Osoba koja se stalno žali na glavobolju, a nema ozbiljan fiziološki problem, bukvalno je sazdana od psihološke i fizičke napetosti. Kad vam doktor kaže da je sve to na nervnoj bazi, on ne želi riješi vas se, nego vam hoće reći kako uzrok vaših tegoba vjerojatno nije samo fiziološki. U tom slučaju tradicionalno liječenje tijela valja dopuniti razrješavanjem emocionalnih problema. Ipak, podaci do kojih su došli psiholozi različitih usmjerenja ne znače da ste, ako imate alergiju, sigurno dijete iz propalog braka. Sve ovo ne treba shvatiti kao pouzdanu dijagnozu, već kao poticaj za razmišljanje o sebi i bavljenje osjećanjima. Obratite se doktoru specijalisti zbog svih tegoba ili psihijatru ukoliko ne možete razriješiti emocionalne probleme. 

NESIGURNOST - ALERGIJA

Alergijama su često sklone osobe koje negiraju vlastite kapacitete, ne znaju da se suprotstave niti da izraze nezadovoljstvo. Moguće je da su se roditelji osobe koja pati od alergija puno svađali i imali sasvim suprotne poglede na svijet. 

UNUTRAŠNJI NEMIR - DERMATOLOŠKI PROBLEMI

Kožna oboljenja signaliziraju da osobu muči unutrašnji nemir, strahovi, kao i odricanje odgovornosti za vlastita osjećanja. 

KOMPEKS NIŽE VREDNOSTI - VEGETATIVNA DISTONIJA

Funkcionalne smetnje u oblasti autonomnog, vegetativnog nervnog sistema povezuju se s infantilnošću, kompleksom niže vrijednosti, sumnjičavošću i samoobmanjivanjem. 

PRITISAK PODSVIJESTI - HERPES SIMPLEKS

Pored uobičajenih uzroka ove neprijatne boljke, postoji i jedan skriven i jako moćan, a to je snažna nesvjesna želja da se čine loše, socijalno neprihvatljive stvari. 

AMBIVALENCIJA - ZUBOBOLJA

Zubi se više kvare ljudima koji ne znaju što hoće, ne vjeruju da je cilj koji su sebi postavili dostižan, koji su ambivalentni i misle da su teškoće i prepreke na koje nailaze nepremostive. 

BIJES – UPALNI PROCESI

Sklonost raznim upalnim procesima razvija se zbog mnoštva životnih situacija koje vas ljute i čine razočaranim. 

NAPETOST - GLAVOBOLJA

Osoba koja se stalno žali na glavobolju, a nema ozbiljan fiziološki problem, bukvalno je sazdana od psihološke i fizičke napetosti. Ova vrsta stresa nije izazvana obavezama i načinom života, već vlastitim unutrašnjim konfliktima. Dolazi od osjećanja niže vrijednosti, poniženja, kao i do nedostatka snage i vještine da se u situacijama koje to realno zahtijevaju suprotstavimo i obranimo. 

OTPOR PREMA OBAVEZAMA - MIGRENA

Preduvjetima migrene smatra se mržnja prema obavezama i svemu što je nužno, otpor prema realnom toku života, ali i strah od seksualnosti. Ljudi koji žele biti savršeni, kao i oni u kojima se nakupilo mnogo nezadovoljstava u životu, pate od ove bolesti. 

STRAH OD SMRTI - BOLESTI ŠTITNE ŽLEZDE

Pacijenti koji imaju poremećaj rada tireoidne žlijezde imaju dubok, nesvjestan strah od smrti. Nije redak slučaj da je takva osoba u ranom djetinjstvu doživjela neku traumu, na primjer smrt roditelja ili nekog od koga je ovisila. Potom se trudi da osjećaj zavisnostikompenzira preranim odrastanjem i zrelošću, potrebom da brine o nekom kako se sama ne bi osjećala zavisno. Zato kod tih ljudi strada organ koji regulira metabolizam svih tkiva u organizmu. 

PORODIČNA NEUROZA - BRONHITIS

Nervoza u kući, loša atmosfera i osjećaj bezizlaznosti koji ima neko od vaših najbližih, može uzrokovati bronhitis. 

NIZAK EMOTIVNI IQ – SRČANE TEGOBE

Problemi sa srcem povezani su sa nebrigom o vlastitim osjećanjima. Čovjek koji sebe ne smatra vrijednim ljubavi, ne vjeruje da ona postoji ili pak sebe sputava u želji da pokaže toplinu i nježnost prema drugima imati će, po pravilu, problema s nekim srčanim oboljenjem. 

NEZADOVOLJSTVO SOBOM - VISOK PRITISAK

Javlja se kao posljedica pretjerane odgovornosti i želje da se bez predaha radi. Osobe koje pate od visokog pritiska se previše trude da opravdaju tuđa očekivanja, da budu bitni i zadobiju poštovanje drugih, što ih često dovodi u situaciju da zaborave na svoje potrebe. Zato razvoju ovog oboljenja naročito doprinose situacije u kojima osoba ne uspijeva da zadobije poštovanje svoje ličnosti. Ignoriranje i omalovažavanje stvaraju u njemu permanentno nezadovoljstvo sobom, koje ne može kanalizirati. To dovodi do stalnog `gutanja uvreda`, a onda i do hipertenzije. 

MALODUŠNOST - NIZAK PRITISAK

Radio ne radio, svira ti radio, to bi otprilike bila maksima čovjeka koji pati od hipotenzije. Niskom pritisku skloni su malodušni ljudi, koji u ranom djetinjstvu nisu dobivali dovoljno ljubavi. Oni malo vjeruju da će išta što naprave imati smisla i efekta. Njima vlada osjećanje nemoći i rezigniranosti. 

STRAH OD SIROMAŠTVA – OBOLJENJA KIČME

Oboljenja donjeg dijela povezuju se sa strahom od siromaštva i gubitka financijske podrške. Oboljenja srednjeg dijela mogu signaliziraju da patite od osjećaja krivice ili da živite u prošlosti. Oboljenja gornjeg dijela signaliziraju vašu potrebu da dobijete moralnu podršku. 

PERFEKCIONIZAM - ARTRITIS

Ovo je bolest velikih perfekcionista, pretjerano odgovornih ljudi, koji ne znaju da kažu ne i vjeruju da ih niko ne voli. Za osobe koje pate od artritisa uglavnom važi da se stalno spremaju da nekom sve saspu u lice, ali to nikada ne urade. 

SAMOOSUĐIVANJE - BUBREZI

Bolesti bubrega u vezi sa kriticizmom, razočaranjem i nesrećom. Bubrežnim bolesnicima neprekidno se čini da ih neko obmanjuje i ponižava. Ovakva i slična osjećanja izazivaju nezdrave kemijske reakcije u organizmu. 

OPSESIVNOST - HEMOROIDI

Hemoroidi mogu biti izazvani stalnim strahom da ništa nećete završiti u roku, nesposobnošću da razrješavate nagomilane probleme, da se obranite od uvreda, strahom od gubitka kontrole nad emocijama, kao i strahom od bilo koje vrste odvajanja. 

NEPRIHVAĆANJE POLNOSTI - GINEKOLOŠKI PROBLEMI

Raznim ginekološkim problemima doprinosi neprihvaćanje vlastite ženstvenosti, kao i svjesno ili nesvjesno uvjerenje da je sve što ima veze sa seksom i spolnim organima prljavo i grešno. Vaginalne infekcije se mogu javiti kao tjelesno ispoljavanje neiskazane ljutnje na partnera. Žene koje su bile žrtve seksualnog nasilja također pate od ovih bolesti, u ovom slučaju izazvanih osjećanjem krivice i želje da same sebe kazne. 

STALNA BRIGA - CISTITIS

Česte upale mjehura imaju ljudi koji su opterećeni brigom, koji se boje slobode i opsjednuti su problemima iz prošlosti. 

NEDOSTATAK LJUBAVI - DIJABETES

Ovoj bolesti doprinose bol i tuga, kao i nesposobnost da se ljubav daje i prima. Dijabetičar ne pokazuje privrženost, mada žudi za njom. Na nesvjesnom nivou on odbija ljubav iako mu je ona duboko potrebna.  

Ovu interesantnu informaciju dostavila nam je meilom moja prijateljica i vjerna posjetiteljica našeg portala Sanja iz Zenice.

Hvala Sanji, ovakve informacije su uvijek dobrodošle.

 Pozdrav od svih nas. 

Uppt, 07.10.2010.

Projekt „10.001 Dalmatinac“ - hrvatska biobanka (2)

Detalji

Objavljeno Petak, 15 Listopad 2010 10:55

Hitovi: 4848

Objavljeno: T-portal/15.10.2010./Nenad Jarić Dauenhauer 

http://www.tportal.hr/scitech/znanost/91332/Hrvati-otkrivaju-zasto-je-netko-visok-a-netko-pretio.html 

Hrvati otkrivaju zašto smo visoki, niski ili pretili 

Hrvatski znanstvenici iz projekta „10.001 Dalmatinac – Hrvatska biobanka“ dali su značajan doprinos otkrivanju čimbenika koji su odgovorni za određivanje tjelesne visine čovjeka, ali i za neke teške bolesti te pretilost. 

Prema radu objavljenom u novom broju uglednog časopisa Nature, u kojem su sudjelovali naši stručnjaci, prof. dr. sc. Igor Rudan, dr. sc. Ozren Polašek, prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. sc. Ivana Kolčić i dr. Lina Zgaga, postignuta tjelesna visina ljudi pod genetskim je utjecajem.  No iako se oko 80% varijacije u rastu pripisuje genetskim čimbenicima (mjera nazvana heritabilnost), otkrivanje gena koji mu najviše pridonose nije bio lak posao.

Naime, za razliku od krvne grupe koju najvjerojatnije određuje jedan ili samo nekoliko gena, visina ovisi o mnogostrukom zbroju malenih doprinosa cijelog mnoštva gena. Iz tog razloga istraživanje je provedeno na vrlo velikom broju odraslih sudionika, preko 183.000, a u studiji su sudjelovali istraživači iz čak 203 ustanove širom svijeta.

Dr. sc. Ozren Polašek, koordinator znanstvenog programa 10.001 Dalmatinac - Hrvatska biobanka, kaže da je 'objava prvih rezultata istraživanja nazvanog Projekt ljudskog genoma, još 2001. godine, označila novo razdoblje u genetici i medicini'.     

Takve studije, koje prikazuju da velik broj gena istovremeno utječe na neko svojstvo ili bolest, nazivaju se cjelogenomska asocijacijska istraživanja, odnosno Genome-wide association studies (GWAS).

Rezultati nove studije ukazali su na postojanje vrlo velikog broja gena koji sudjeluju u određivanju visine - čak 180. U njoj su otkrivena i mjesta u ljudskom genomu (lokusi) povezana s abnormalnim rastom kostura – takvi geni obično se nalaze neposredno uz varijante odgovorne za visinu. Osim toga, identificirana su i mjesta snažno povezana s varijantama koje uzrokuju poremećaje u mineralnoj gustoći kostiju i reumatoidni artritis.

No stručnjaci ističu da je 180 identificiranih mjesta odgovorno tek za oko 20 posto varijacije tjelesne visine. Da bi se otkrili svi, ili barem većina čimbenika, trebat će otkriti još najmanje 517 lokusa, za što će trebati prikupiti uzorke još oko pola milijuna ispitanika.

Geni utječu i na pretilost

Ista istraživačka skupina sudjelovala je u još dva važna otkrića koja su se odnosila na pronalazak gena povezanih s određivanjem opsega struka i indeksa tjelesne mase.  Te dvije mjere koriste se u procjeni tjelesne uhranjenosti, a rezultati, nedavno objavljeni u časopisu Nature Genetics, također ukazuju na vrlo složene odnose i velik broj gena koji određuju ta dva svojstva.

 

Djelovanje genoma složenije je nego što se mislilo

'Od tog projekta imali smo uistinu velika očekivanja. Vjerovali smo da ćemo umanjiti utjecaj ili čak iskorijeniti neke bolesti manipulacijom gena i time značajno poboljšati zdravlje i kvalitetu ljudskog života. Međutim, gotovo cijelo desetljeće nakon objave prvih rezultata, znanstvena javnost i dalje gotovo da tapka na mjestu, uz nekoliko hvalevrijednih iznimaka', ističe Polašek.

SPORTOM MIJENJAJMO DIJABETES

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 20 Rujan 2010 11:59

Hitovi: 4428

Održana akcija 18.09. na Jarunu; 

Poziv s Jaruna: Testirajte se da ne bude prekasno 

Cilj ove akcije bio je da građani dođu i izmjere razinu šećera, kako bi se bolest na vrijeme otkrila i liječila. 

ZAGREB - Počelo je sa učestalom žeđi i mokrenjem. Noćima sam se budila, svakih 15-ak minuta išla na zahod... i jednu večer mi je sinulo: možda imam dijabetes. Istu večer sam pojela cijelu kutiju napolitanki, jer sam pomislila da su mi zadnje u životu. Idući dan kod liječnika su se potvdile moje sumnje kada su mi izmjerili 25 razinu šećera. Bilo je to 1982. godine, kada sam imala tek 24 godine - prisjeća se svog ključnog trenutka u životu Ina Ryšlavy, majka uspješnog hrvatskog atletičara Jurice Grabušića.  

Protiv pljuska

Nije nimalo ugodno. Inače radim u dječjem vrtiću, pa mi se nažalost to nekoliko puta dogodilo i pred njima. Možda sam i ja kriva, jer sam prije olako shvaćala tu bolest. Danas jako pazim - kaže Ryšlavy, koja je u subotu došla na zagrebački Jarun dati podršku manifestaciji ‘Sportom mijenjamo dijabetes’, u organizaciji Grada i i tvrtke Novo Nordisk Hrvatska. U sklopu akcije održana je utrka, na kojoj je unatoč upornoj kiši sudjelovalo 159 trkača iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Crne Gore, Mađarske, besplatno se mjerio šećer, te savjetovalo s liječnicima i neurolozima. Glavni cilj akcije bio je smanjiti pojavnost dijabetesa u budućnosti i promovirati zdravi način života kod mladih. Nažalost, loše vrijeme odrazilo se na odaziv građana. Njih tek stotinjak provjerilo je svoj razinu šećera, a samo najhrabriji trkači, vjerojatno i privučeni odličnim novčanim nagradama, usudili su se suprotstaviti pljusku. 

Dijabetes je ‘tihi ubojica’ i vrlo kompleksna bolest. Podaci s kojima raspolažemo su zastrašujući.

Trenutno na svijetu ima 235 milijuna dijabetičara, a procjenjuje se da će ih do 2030. godine biti čak 425 milijuna.  

To je zaista alarmantno stanje, koje je posljedica promjena životnog stila. Sve se manje krećemo i jedemo nezdravu hranu, a reagiramo tek kada nam se naruši zdravlje. Iako u Hrvatskoj ima 180 tisuća registriranih dijabetičara, sigurno ih ima još toliko koji su nesvjesni svoje bolesti. Zato ovakvim akcijama želimo potaknuti građane da dođu i besplatno izmjere šećer, kako bi se bolest na vrijeme otkrila i liječila - napomenuo je Drago Vuina, direktor tvrtke Nova Nordisk.  

Dijeta i tjelovježba

Postoje dva tipa dijabetesa, tip1 najčešće zahvaća djecu koja odmah moraju započeti sa terapijama inzulinom, dok je tip2 karakterističniji za starije osobe čije liječenje podrazumijeva dijetu i tjelovježbu. Čovjek mora puno naučiti o svojoj bolesti, kako bi je uspješno regulirao. Ako to nije slučaj, može doći do komplikacija poput amputacije udova, sljepoće, infarkta i slično. Imao sam jedan neobičan slučaj lani kada se na Tomislavovom trgu u sklopu slične akcije, pojavila gospođa od 63 godine kojoj smo izmjerili razinu 32 šećera u krvi. Vidjela je gužvu, mnogo ljudi u redu, pa se zainteresirala za mjerenje šećera. Vidjevši brojku, nastupio je šok, pa negiranje. Čak nije pristala da pozovemo Hitnu pomoć, već je tek idući dan došla kod mene na pregled. Nažalost, mnogo je takvih ljudi koji ni ne znaju da boluju od dijabetesa - upozorio je dr. Dario Rahelić, dijabetolog u KB Dubrava.  

Nije bolest nego stanje

Slična stvar dogodila se 49-godišnjem Igoru Leskovaru, koji je lani otkrio dijabetes.Tijekom nekih 15-ak dana sam primjetio određene simptome. Znam dosta o tome, jer mi je otac dijabetičar. Odlučio sam radi reda ‘piknuti’ se aparatićem i provjeriti jesu moje sumnje istinite. Skužio sam da taj aparat ni ne može izmjeriti moj šećer, koliko je visok bio - u šali prepričava Leskovar.

 Brojka se popela iznad 33. Ma, mislio sam da aparat ne valja. Ali, kada sam došao na Hitnu, gle čuda... i njihov aparat isto pokazuje- s gorčinom se prisjeća, te ističe da nakon tog kobnog dana više nije imao problema i naglih promjena. Sve to zahvaljujući kontroli i urednom životu. Ne gledam na dijabetes kao na bolest, nego na stanje koje treba kontrolirati. Briga od komplikacija postoji, ali ne želim da me to sputava u životu. Bavim se fotografijom, pa postoji strah u meni da mi se zbog dijabetesa ne ošteti vid. No, trudim se da do toga ne dođe - kaže Igor Leskovar. Prema riječima stručnjaka, dijabetes je skupa bolest, jer zahtjeva opsežno liječenje.

Uz to, idu i drugi problemi kao krvni tlak, masnoća u krvi pa oboljeli moraju piti više lijekova. U Hrvatskoj država sufinancira liječenje svih dijabetičara. Bolest se može relativno dobro liječiti, ali se ne može izliječiti. Najgore je stanje u Americi. Broj pretilih ljudi i djece je šokantan. Svako treće dijete koje se danas rodi u Americi, oboljet će od dijabetesa. Zato je važno upozoriti na prehrambene i rekreacijske navike ljudi - kaže direktor Nova Nordiska.  

Krug za rođakinju

Spornih problema sigurno nemaju pobjednici simbolične utrke od šest kilometara na Jarunu, koji su postali bogatiji za 4000 kuna. Riječ je o Tamasu Kovacsu, vrhunskom mađarskom atletičaru, te Luciji Kimani bosanskohercegovačkoj atletičarki rekorderki porijeklom iz Kenije. Trčanje je važno za život. Moja 35-godišnja rođakinja ima dijabetes i ja joj dajem savjete i pomažem u vježbanju koliko mogu. Primjetila sam da se puno bolje osjeća otkad trči. Zbog nje sam danas otrčala ovaj krug - kaže Kimani, dok je njezin mađarski kolega Kovacs proslavio 27. rođendan upravo pobjedom na Jarunskoj stazi. Jedini sudionik utrke, koji boluje od dijabetesa, bio je već poznati ‘Ironman’ Nenad Šimunko, čije su riječi bile pune hvale za organiziranu akciju. Svijest ljudi se mora promijeniti. Sport će vam sigurno uljepšati život.  

Dijabetes u brojkama:

235 milijuna dijabetičara na svijetu;

425 milijuna dijabetičara predviđa se do 2030;

180 tisuća registriranih dijabetičara u Hrvatskoj;

300 tisuća je pretpostavka ukupnog broja dijabetičara u Hrvatskoj;

3 do 15% budžeta zdravstva su izravni troškovi za dijabetes;

6 do 7 normalna razina šećera u krvi;

3 - razina šećera u krvi ispod koje dolazi do hipoglikemije;  

Vezane vijesti;

Pliva 4 km, 180 vozi bicikl i onda još trči 42 kilometra. A ima dijabetes!  

http://www.jutarnji.hr/poziv-s-jaruna--testirajte-se-da-ne-bude-prekasno/887923/ 

Autor:  Sandra Golemac 

Uppt, 20.09.2010.