UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Dijete
ZAŠTO JEDEMO ONO ŠTO JEDEMO?
- Detalji
- Kategorija: Psihologija prehrane
- Objavljeno Ponedjeljak, 14 Siječanj 2008 20:23
- Hitovi: 5655
Pravilna prehrana - Pravilna prehrana zadovoljava potrebe organizma za energijom i potrebnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Hranom se osigurava unos tvari nužnih za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo, kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Saznajte ovdje kako se hraniti pravilno radi očuvanja vašeg zdravlja!
ZAŠTO JEDEMO ONO ŠTO JEDEMO?
Naš svakodnevni izbor namirnica i način prehrane, može imati određene učinke na zdravlje pa kvaliteta prehrane predstavlja jedan od problema javnog zdravstva. Utvrđivanju prioriteta u promjeni prehrambenih navika stanovništva, značajno pridonosi boljem razumijevanju čimbenika koji utječu na izbor namirnica.
Na izbor namirnica i jela, kao i na svako složeno ljudsko ponašanje može utjecati niz različitih čimbenika. Iako prehranu svakako reguliraju glad i sitost, ono što jedemo nije određeno isključivo fiziološkim i nutritivnim potrebama.
Ostali čimbenici koji mogu utjecati na izbor namirnica i jela su:
1. Senzorička svojstva hrane (okus, miris, izgled)
2. Socijalni, emocionalni i kognitivni čimbenici (znanje, stavovi prema hrani i zdravlju, navike, osobne vrijednosti i uvjerenja, životna iskustva - bračni status, umijeće kuhanja)
3. Kulturni, vjerski i ekonomski čimbenici (edukacija, etnička pripadnost, cijena namirnica)
ODNOS PREMA HRANI
U zemljama članicama EU provodilo se pan-europsko istraživanje o «Odnosu potrošača prema hrani, prehrani i zdravlju» kojim se utvrdilo 5 najčešćih čimbenika koji utječu na izbor hrane i namirnica. U zemljama članicama EU prosječno su utvrđeni slijedeći čimbenici;
- «kvaliteta (svježina)» – 74%,
- «cijena» – 43%,
- «okus» – 38% ,
- «pokušaj pravilne prehrane» – 32%,
- «što obitelj želi jesti» – 29%.
Također su utvrđene razlike u mišljenju među različitim populacijskim skupinama.
Tako žene, starije osobe i više educirane osobe smatraju da na izbor hrane jako utječu zdravstveni aspekti, dok muškarci više smatraju da na izbor hrane utječu okus i navika.
Za nezaposlene osobe i umirovljenike, cijena namirnica i jela predstavljale su najvažniji čimbenik za izbor hrane.
U istom istraživanju, čak 80% sudionika definiralo je pravilnu prehranu (uravnotežena i raznolika prehrana) na način koji je sugerirao da promicanje pravilne prehrane ipak ima određeni utjecaj, što se pak reflektira na poboljšanje trenda pravilne prehrane.
Razumijevanje informacija o pravilnoj prehrani nije nužno rezultiralo promjenom prehrambenih navika, nego je važna i volja za promjenom vlastitog ponašanja.
No, nažalost želja za promjenom prehrambenih navika među sudionicima istraživanja bila je mala, čak je 71% ispitanika smatralo da se hrane pravilno.
Izbor hrane ne ovisi samo o individualnim karakteristikama, nego je ograničen socijalnim i kulturnim čimbenicima. Upravo zato različite aktivnosti koje poduzima društvo u cjelini, predstavljaju pokretač za promjenu odnosa populacije prema prehrambenim navikama.
Autori:
European Food Information Council, listopad 2004.
Objavila: Zrinka Laido, dr. med.
Preuzeto za web Udruge sa www.prehrana-kretanje.hr/ www.zdravlje.hr/siječanj 2008.
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 100 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.