UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
Djelovanje hrane na kemijske procese u mozgu
- Detalji
- Objavljeno Subota, 11 Prosinac 2010 12:54
- Hitovi: 3804
Autor: Dr.sc. Darija Vranešić Bender, Vitaminoteka Zagreb
KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu
Mozak je metabolički gigant koji zauzima tek 2 % tjelesne mase, a istodobno troši 20 % ukupnog kisika i 25 % ukupne glukoze.
Predstavlja centar misli i emocija i regulira tjelesne aktivnosti. Ima specijalan hijerarhijski položaj u tijelu, odvojen od sistemne cirkulacije barijerom krv-mozak. Iako ima visoku potrošnju energije (značajno veća od potrošnje mišića!), ima i mali kapacitet pohrane energije, a koristi samo određene supstrate (glukoza, laktat, ketoni).
S ostatkom tijela komunicira hormonskim signalima (inzulin, leptin) specifičnim transportnim mehanizmima. Čak 50 – 60 % suhe tvari mozga čine lipidi te su stoga za razvoj i funkciju mozga iznimno važne masnoće, posebice u vrijeme dojenaštva i djetinjstva. Posebna vrsta višestruko nezasićenih masnih kieselina, omega – 3 .
Konzumiranje hrane za čovjeka predstavlja poseban užitak i, kada i koliko je to moguće, čovjek jede hranu koju voli, a izbjegava onu koja mu ne prija. Hranjenje je hedonističko iskustvo! Upravo stoga, prekomjeran unos hrane ili odabir specifičnih, umjetno proizvedenih namirnica povezuje se s ovisničkim ponašanjem.
Ove je godine objavljeno nekoliko radova u časopisu koji su pokušali odgovoriti na pitanje postoji li ovisnost o hrani. Zaključeno je da specifične namirnice, posebno one bogate mastima i/ili šećerom mogu dovesti do ponašanja sličnog ovisničkom.
Ovakva hrana, iako vrlo privlačnog okusa, ne izaziva ovisnost, ali može dovesti do ovisnosti ukoliko se uživanje u njoj može opisati kao krajnost: zabranjivanje konzumiranja ili konzumiranje abnormalno velikih količina. Ove krajnosti se povezuju s povećanim rizikom od gojaznosti, depresijom, zloupotrebom droga i drugim problemima.
Ovisnost o hrani u pravilu ne pogađa osobe čija je tjelesna masa normalna, već se najčešće javlja u osoba s povišenom tjelesnom masom.
Prilog za Okrugli stol, 08.12.2010.