Zdravlje

PREHRANA U LIJEČENJU DEBLJINE

Detalji

Objavljeno Srijeda, 21 Svibanj 2008 13:26

Hitovi: 4051

Naslov:

PREHRANA U LIJEČENJU DEBLJINE 

Autor: Željko Krznarić

Ustanova: KBC Zagreb 

Sažetak: 

Liječenje debljine mijenjanjem prehrambenih navika zahtjeva stručan, gotovo uvijek multidiscipliniran pristup. U pravom redu, radi se o značajnim promjenama životnog stila, uz nužnu potporu kako liječnika i nutricionista, tako i najbliže okoline. Samo takav pristup osigurava ostvarenje zacrtanog cilja, a to je rredukcija tjelesne težine. 

Nutritivne modifikacije ili popularnije dijete  nužno je krojiti prema kulturološkim, tradicijskim i vjerskim obrascima sredine u kojoj se provode, uz socijalnu i ekonomsku osjetljivost. Naglasak je svakako i na individualnim potrebama, perfekcijama i navikama kada je riječ o odabiru hrane. Ekstremni zahtjevi koji podrazumijevaju značajna odricanja kao temelj nutritivnih modifikacija nisu poželjni.

Enteralnu i parenteralnu prehranu moguće je primjeniti u pojedinim, specifičnim fazama liječenja debljine.U početku liječenja nužno je procjeniti energetske potrebe pojedinac,a uvažavajući način života, radne navike te tjelesnu aktivnost. Pravilnim pristupom dijetnim modifikacijama u liječenju debljine, uiz povećanje tjelesne aktivnosti moguće je postići željenu redukciju tjelesne težine od 0,5 do 1 kg tjedno! Pri tome omjeri svih hranjivih tvari trebaju biti adekvatno zastupljeni.  

U stručnoj, ali i u popularnoj literaturi osobito se naglašava mediteranski koncept prehrane, koji  je moguć najpovoljniji način hranjenja za ljude zapadnog civilizacijskog kruga. Osnovni je postupal odabir hrane visoke nutritivne gustoće (niskokalorijske namirnice s vidoskim udjelom vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija). Preporuča se konzumiranje hrane u manje masnim varijantama iz svih skupina namirnica – voća, povrća, žitarica, mesa te mlijeka. 

Valja unositi jednostruko i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima ate hrani kao što je riba, bademi i drugo orašasto voće. Potrebno je povisiti unos (broj obroka) voća i povrća. Ukupni unos ugljikohidrata kreće se oko 55% - u koje se ubrajaju integralne žitarice i proizvodi, mahunarke, voće i povrće. Kao izvore proteina preporuča se meso peradi, ribe, soja i mahunarke. Dostatan unos tekućine je osobito značajan. Naime, prema izračunu  0,03 dlc na kilogram tjelesne težine pokriva dnevne potrebe, a može utjecati i na smanjenje aptetita.

 Izvor: Knjiga sažetaka , III. Hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija,  4. – 6. travnja 2008.g.

 Izbor  tekstova: Sonja Njunjić, Mirela Vidović

Pripremljeno za Web Udruge, travanj- svibanj, 2008.g.

• < Prethodno
• Slijedeće >