Zdravlje

Menopauza - prehrana i zdravlja

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Listopad 2009 23:10

Hitovi: 5772

17.  listopad
Za mnoge žene menopauza i klimakterij, razdoblje u kojem prestaju mjesečnice i nastaju druge promjene u tijelu, predstavlja period kojeg se pribojavaju jer ga povezuju s valovima vrućine, debljanjem, depresijama i gubitkom seksualne želje. I samu predodžbu o ulasku u klimakterij one smatraju deprimirajućom. Međutim, to je prirodno prijelazno razdoblje koje nastupa na kraju reproduktivnog razdoblja žene. Većina žena ima malo ili nikakvih tegoba, a ako se i jave mogu se uspješno ublažiti.

U žena se oko 40-te godine smanjuje aktivnost jajnika i oni postupno potpuno prestaju s radom. U tijelu se snižava razina ženskih spolnih hormona (estrogena i progesterona), ne proizvode se jajne stanice. Kako se razine spolnih hormona snižavaju, tako nastupaju promjene u cijelom tijelu, posebice u reproduktivnom sustavu, a prestanak menstruacije najuočljivija je promjena.  

To je prirodno prijelazno razdoblje u životu žene koje nastupa na kraju njenog reproduktivnog razdoblja, a naziva se klimakterij. Dijeli se na premenopauzu, menopauzu i postmenopauzu. Izraz menopauza označava prestanak menstruacijskog krvarenja (mjesečnice).  Razdoblje klimakterija traje 4-5 godina, prosječno 2 godine prije posljednje mjesečnice i završava 2-3 godine nakon posljednje mjesečnice. Kod većine žena menopauza nastupa između 45 i 55 godina života, kod nekih nešto ranije, a kod nekih kasnije.

Obično se već nekoliko godina prije prestanka menstruacije, javljaju promjene i nepravilnosti u menstrualnom ciklusu – oni postaju kraći ili duži, krvarenja su jača ili slabija, a predmenstrualni simptomi mogu biti jači ili slabiji nego prije – sve dok menstruacija u potpunosti ne prestane.

Mogu se pojaviti i određeni simptomi kao rezultat sniženih vrijednosti spolnih hormona, a ako se jave to mogu biti: nastupi vrućine koji traju nekoliko minuta – iznenadno crvenilo ili vrućina u licu, vratu i gornjem dijelu tijela, znojenje, nesanica, bol tijekom snošaja zbog stanjivanja i gubitka vlažnosti sluznice rodnice, nervoza, tjeskoba i razdražljivost. Te tegobe ne javljaju se u svih žena, a ako se i jave privremeni su i proći će kad se tijelo prilagodi novim razinama hormona.

Savjeti koji će vam pomoći kod simptoma koji mogu pratiti menopauzu:
Odijevajte se odgovarajuće ukoliko vam se javljaju iznenadni nastupi vrućine. Ležernija i slojevita odjeća koju možete po potrebi skinuti, pomoći će kad vam postane vruće.
Kad ste kod kuće ili na nekom mjestu gdje je to moguće, umite se u hladnoj vodi ili rashladite lice vlažnim ručnikom.
Izbjegavajte kofein i alkohol jer mogu potaknuti navale vrućine.
Lokalnim nanošenjem preparata za povećanje vlažnosti sluznice rodnice, možete ublažiti neugodu i bolnost prilikom spolnih odnosa.
Pravilno i uravnoteženo se hranite i pijte dovoljno tekućine, najbolje obične vode.
Krećite se – redovito se bavite primjerenom tjelesnom aktivnošću.
U slučaju izraženijih tegoba može se primijeniti nadomjesno hormonsko liječenje, no o tome se svakako treba posavjetovati s liječnikom koji će razmotriti opasnosti i dobrobiti liječenja – jer hormonska terapija ima svoje nuspojave, a i stanja i bolesti pri kojima se ne smije uzimati.

Pripremite se za menopauzu!

Snižena razina spolnih hormona utječe na apsorpciju kalcija u kosti, a može izazvati i porast razine kolesterola u krvi. Zbog toga su žene u menopauzi izložene povećanoj opasnosti od osteoporoze i kardiovasklarnih bolesti poput ateroskleroze. Redovitom tjelesnom aktivnošću i pravilnim režimom prehrane smanjujete mogućnost nastanka tegoba i bolesti koje se mogu javiti u razdoblju prije i poslije menopauze.

OPREZ!
U razdoblju premenopauze, važno je voditi bilješke o menstrualnim krvarenjima kako bi vaš liječnik mogao utvrditi najavljuju li promjene u učestalosti i intenzitetu krvarenja neku ozbiljniju bolest.

Ako počnete krvariti nakon menopauze, odnosno nakon posljednje mjesečnice, to može uz ostalo, ukazivati na rak maternice. Potreban je ginekološki pregled. 

Autori: A. Barišin, dr.med i T.Nemeth Blažić, dr.med.

Uppt, 15.10.09.  

• < Prethodno
• Slijedeće >