Prehrana

Uzgoj GMO hrane u 29 zemalja svijeta, u Hrvatskoj zabranjen!

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Ožujak 2012 20:32

Hitovi: 4063

‘Hrvatska s brendom GMO-free može jako PROFITIRATI, ali ga mora više razvijati

Molekularni biolog dr. Hrvoje Fulgosi kaže da Hrvatska nema ni uvjete za uzgoj GM kultura 

ZAGREB - Više od 16,7 milijuna farmera u 29 zemalja svijeta prošle je godine uzgajalo genetski modificirane (GM) kulture, objavila je nedavno ISAAA (International Service for the Acquisition of Agri-Biotech Applications), organizacija čiji je cilj ublažiti posljedice gladi uz pomoć biotehnologije. 

Lani su GM kulture rasle na 160 milijuna hektara, što je za osam posto više nego 2010. godine. 

SAD i dalje lider- Od 1996., kada se počelo s uzgojem GM usjeva, nova se tehnologija usvajala brzinom bez presedana - izjavio je Clive James, autor ISAAA-ina izvještaja. Istaknuo je kako su glavni korisnici GM tehnologije, njih 15 milijuna, farmeri iz zemalja u razvoju. Također, gotovo polovica GM kultura raste u zemljama u razvoju, a najviše se uzgajaju biotehnološke inačice kukuruza, soje, pamuka, kanole, šećerne repe, lucerke, papaje, buče, rajčice, slatke paprike i krumpira. SAD je i dalje svjetski lider i 2011. uzgajao je GM usjeve na 69 milijuna hektara. Slijedi ga Brazil: ta je zemlja prošle godine uzgajala GM usjeve na 30,3 milijuna hektara, što je 20 posto više nego 2010. godine.

Brazil je u rujnu prošle godine odobrio soju otpornu na virus, što je prva GM kultura nastala u javnom institutu jedne zemlje u razvoju. Na trećem je mjestu Argentina, a među 10 najvećih uzgajivača GM usjeva su i Indija, Kanada, Paragvaj, Pakistan, Južnoafrička Republika i Urugvaj. - Istina je da su površine pod GM biljkama svake godine sve veće i da se sve veći broj uzgajivača odlučuje za te kulture. No površine pod konvencionalnim kulturama još uvijek su mnogo veće - rekao je dr. Hrvoje Fulgosi, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. - Prevlast GM kultura u budućnosti može se očekivati tek ako azijske zemlje prijeđu na uzgoj GM riže. Neke kulture, poput pamuka, već su 85 posto genetski modificirane, a soja se približava ovoj brojci. Mislim da će brzinu prihvaćanja GM kultura ponajprije diktirati cijene hrane. Primjerice, GM soja na tržištu postiže 30 posto nižu cijenu od konvencionalne - istaknuo je Fulgosi.

 Sasvim drukčija situacija vlada u Europi gdje u nizu zemalja postoji snažan otpor genetski modificiranim organizmima (GMO). Nakon što je 1998. odobrila GM kukuruz Mon810 američkog biotehnološkog diva Monsanto, Europska komisija uvela je moratorij kojim je bila onemogućena sadnja novih, komercijalnih GM usjeva u zemljama članicama. Kukuruz Mon810 uzgaja se u Španjolskoj, Portugalu, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Najžešći protivnici GMO-a su Njemačka, Austrija, Grčka, Mađarska, Luksemburg i Bugarska. 

Europa jako protiv

Europa je u posljednjim desetljećima imala nekoliko velikih afera povezanih s ljudskom prehranom. Svi se sjećamo kravljeg ludila i dioksina u jajima. Europski su potrošači stoga opravdano oprezni - rekao je Fulgosi i istaknuo kako su ti skandali znatno usporili istraživanja s GM biljkama u Europi. - Velike su tvrtke potpuno premjestile ova istraživanja u druge države svijeta. U Europi je gotovo nemoguće dobiti dozvolu za pokusna polja s GM kulturama. Sada su druge države razvile tehnologiju, a Europa nema čime odgovoriti - dodao je Fulgosi. Naglašava kako europski uzgajivači proizvode ono što tržište prihvaća. - Ako europski potrošači ne žele GM kulture, legitimno je da se one ne uzgajaju.

Europa nikada nije bila značajan izvoznik kukuruza i soje pa tu nema što izgubiti. Ekološka proizvodnja može se upravo u Europi razviti kao vrlo kompetitivna. Ipak, u recesijskim vremenima većina ljudi traži što jeftiniju hranu - objasnio je Fulgosi. 

Male parcele

Naš sugovornik osvrnuo se i na hrvatski zakon o GMO-u, jedan od najrestriktivnijih u Europi. - U našim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se provodi u ovlaštenom laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - rekao je Fulgosi. U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima. - Naše su poljoprivredne parcele male pa je tzv. koegzistencija GM i konvencionalnih kultura praktički nezamisliva. Za sada Hrvatska može profitirati od brenda GMO-free, no moramo razvijati vlastitu tehnologiju i znanje - zaključio je Fulgosi. 

GM tehnologija nije opasnija od klasične 

Krajem 2010. godine Europska komisija objavila je opsežno istraživanje “A decade of EU-funded GMO RESEARCH (2001.-2010.)”. Studija prenosi rezultate istraživanja oko 130 znanstvenih projekata, pokrivajući razdoblje od oko 25 godina istraživanja više od 500 neovisnih znanstvenih grupa.  Najvažniji je zaključak da biotehnologija, a posebno GMO, nije sama po sebe opasnija nego klasične tehnologije oplemenjivanja bilja. - GM tehnologija sama po sebi nije opasna. Ova studija samo je jedna u nizu takvih, a neka druga istraživanja pokazuju suprotne rezultate - upozorio je Fulgosi. - Problem je što se pri uzgoju GM i tradicionalnih kultura koriste kemijska sredstva za zaštitu bilja koja također imaju negativne utjecaje na okoliš - rekao je Fulgosi i istaknuo da su za konačni odgovor o utjecaju GM biljaka na okoliš i bioraznolikost nužne opsežne i dugotrajne ekološke studije.  

Autor:Tanja Rudež 

Objavljeno: 24.02.2012 

http://www.jutarnji.hr/-hrvatska-s-brendom-gmo-free-moze-jako-profitirati--ali-ga-mora-vise-razvijati-/1009015/  

Preuzeto, Uppt, ožujak 2012./m.v. 

• < Prethodno
• Slijedeće >