Namirnice

Salate

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 20 Studeni 2011 19:44

Hitovi: 7444

RADIONICA KUHANJA (br.6) 

Datum: 24.11.2011.(četvrtak);

TEMA RADIONICE: "SALATE“;

Voditelj radionice: Irena Švenda i Sonja Njunjić;

Asistenti: Tea Tošić, Biserka Flajpan;

Izrada teksta o salatama i bookleta Radionice: Mirela Vidović

Salate kao prilozi, ali i kao zasebni obroci! 

Malo kalorija, puno zdravlja! 

Nekada je proljeće nagovještalo dolazak lisnatog povrća, no danas su tijekom godine dostupne različite vrste, iz različitog uzgoja, što obogaćuje naše tržnice! Stoga je svako godišnje doba, a pogotovo zimsko, idealno je kako bismo naš organizam pripremili za povećane aktivnosti i napore, te ga održavali u dobroj formi, opskrbljujući ga vrijednim nutrijentima, a da pri tome ne narušimo našu tjelesnu težinu, ili da bismo održavali poželjnu. 

To se prije svega odnosi na sve one koji svoju prehranu reduciraju bilo u smislu bilo u smislu ukupne količine unesene energije, primjenjujući neke od programa smanjenja tjelesne težine. 

U prosjeku svo zeleno povrće i različite salate (endivija, rikula, potočarka, špinat, blitva) u prosjeku na 100 grama sadrže cca 25-40 kcal! Uz to što je bogato vitaminima, mineralima i fitonutrijentima, osobito izoflavonoidima kao jakim antioksidansima (koji smanjuju višak opasnih slobodnih radikala) povrće je golem izvor energije. Povrće obiluje vitaminima i mineralima nužnima organizmu, a neke su vrste i bogat izvor kalorija.

Određene spoznaje o korisnosti pojedinih vrsta povrća mogu, uz umjerenost u jelu, svakome koristiti.  Ne može se više dogoditi da bilo koja osoba koja donekle vodi računa o pravilnoj prehrani, ne stavi barem jednu salatu dnevno u svoj svakodnevni jelovnik. Istraživanja su pokazala da zelene namirnice uvrštene u prehranu više puta na dan, u obliku različitih salata, uvjetuju smanjenje potrebe za ostalom hranom za cca 30% , iz razloga što zelene salate sadrže balastne tvari (celulozu i vlakna s visokim udjelom galaktoze) što nam daje dugorajniji osjećaj sitosti i unosom manjih količina.  

Prema tome treba jesti zelene salate (endivija, ricola, matovilac, maslača, kopriva, kiselica, tušac, potočarka, radič,  grbak, grbica, radiči sl.) te ostalo povrće zelenih listova kao što su blitva, špinat, brokula, kupus, kelj, peršin, celer, šparoge  i sl. Dapače i zelene salate i ostalo povrće mogu se konzumirati u raznim kombinacijama. 

Također vrlo važno je naglasiti da zeleno povrće ima izvrsno stimulirajuće djelovanje na rad i revitalizaciju rada jetre, tj.  povrće zovemo i «čistači masnoća» - pogotovo celer, radič, rikula, što je danas vrlo bitno s obzirom na povećan broj bolesti tzv. „subkliničke bolesti jetre“ tj. oštećenja jetre koja su izazvana lošom prehranom, a ne nužno utjecajem alkohola! 

Vrste salata 

Danas uzgoj salata poznaje različite vrste, sa niz okusa, boja i sastava. Njihovo je tradicionalno mjestu u zdjelama za salatu, no mnoge vrste se mogu i uspješno kuhati i kombinirati, te također služe i za ukras različitim jelima. Neke od poznatijih vrsta: 

Lisnate salate (imaju zanimljive „čipkaste“ rubove lišća, a najpoznatije su „Lollo Biondo“ i „Lollo Rosso“); 

Okrugle salate (najpoznatije „puterica“ i „batavija“); 

Duguljaste salate (poznate „glavatica ili rimska salata“ – zanimljive su po tome što njihovo tvrdo zeleno lišće podnosi jake okuse poput srdela i parmezana, zbog čega su najbolje u Cezarovoj salati); 

Cikorije (najpopularnije „belgijska endivija“ , „kovrčasta endivija“ i „vodopija“ svjetlo zelenih do žutih listova, gorkastog okusa); 

Kristalna salata ( krhkih listova tzv. „kristalka“); 

Matovilac (matoviljak, poljska salata, poljska loćika – divlja biljka koja se sve više uzgaja i u vrtovima);  

Posebno je važno naglasiti da skupina namirnica koje također zovemo i „zeleno lisnato povrće“ pomaže kod probave ostale hrane poticanjem lučenja probanih enzima, i upravo iz tog razloga se sve zeleno povrće (salate) mogu kombinirati sa ostalim namirnicama. Također, zelene namirnice su osnovna grupa namirnica koja najpotpunije zadovoljava prehrambene potrebe ljudi.

Zanimljivosti: 

Jeste li znali da salata endivija spada u porodicu cikorija zbog svog gorkastog okusa i otporne strukture. Salate iz te porodice duguljaste su vrste, a kompaktni duguljasti bijeli izdanci poznati su kao tzv. vodopije ili belgijske endivije.  Vrhovi listova svijetlo žute su boje, tvrđi od ostalih salata, te se mogu odvojiti i narezati kao dodatak svih ostalim salatama, a takkođer se mogu i pirjati, što im smanjuje gorčinu.  

Mnogi europski narodi kao npr. Francuzi, Španjolci i Portugalci gotovo svakodnevno imaju na jelovniku zelenu salatu ali ne samo kao prilog, već kao predjelo!

Kao začini takvim salatama koriste se maslinovo, suncokretovo, sojino i bučino ulje, uz dodatak vinskog, voćnog ili običnog octa, te limunovog soka, uz dodatak zelenih i crnih maslina, te dressinzima od luka, češnjaka, perišina ili ostalih začinskih trava i mirodija. 

Iz povijesti – Grči povjesničar Herodot spominje sokove od salata kao prirodni lijek, a čuveni rimski liječnik Galen potvrdio je da su salate izvrsne namirnice protiv nesanice!  

Udruga preporučuje 10 ZLATNIH RAZLOGA zašto bismo morali jesti zeleno povrće 

Kao obavezan dodatak prehrani Udruga preporučuje sezonsko povrće, te sve vrste zelenih i ostalih salata, uz kombiniranje mahunarki, orašastih plodova i žitarica!

Zaključak 

Ljudi koji vode brigu o svom zdravlju, prvenstveno kroz prehranu, znaju da najviše ljekovitih kemikalija sadrže biljke!Bez lisnatog zelenog povrća i salata ne bi smio proći nijedan dan. Zato, želite li jesti zdravije, jedite lisnate biljke jačih boja, koje već na prvi pogled djeluju moćnije. Činjenica je da su brojna istraživanja i praktični rezultati pokazali da su salate i povrće u prehrani nužni zbog zadovoljavanja osjećaja sitosti i bogatstva okusa kao i nutrijenti iznimno potrebni našem organizmu zbog svog sadržaja i mogućnosti da ih konzumiramo svježe, a time i osiguravamo zdrav i  kvalitetan život. 

Dapače, planiranjem i zamjenom obroka sa salatama (ili dopunom) smanjit ćemo prekomjernu težinu!   

RECEPTI RADIONICE

Za ovu radionicu odabrali smo nekoliko raznovrsnih recepata za pripremanje salata, s različitim mogućnostima kombinacija i varijacijama.  

Važne napomene: 

Što se začina tiče, važno je napomenuti da salate uvijek treba začiniti i smiješati u posljednji čas, tj. Neposredno prije iznošenja na stol, radi toga da ne povene, već ostane svježa i čvrsta. 

Kako su zelene salate bogate vitaminima A i C, listove je najbolje upotrijebiti odmah nakon ubiranja jer se njihov okus i hranjiva vrijednost brzo izgube. Ukoliko želite spremiti višak salate i na par dana, najbolje je salatu temeljno očititi i osušiti, te čuvati na zladnom i zračnom mjestu. Izbjegavati plastične vrečice jer one navlače vlagu i potiču truljenje!

UPPT, Up Dated, 14.6.2015.

Uppt, 20.11.2011./pripremila: Mirela Vidović

Lista jesenskih namirnica, rujan 2011.

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 25 Kolovoz 2011 08:38

Hitovi: 3836

Navodimo Vam top listu jesenskih namirnica, riznicu vrijednih i potrebnih nutrijenata, u kojima se možda krije recept za zdrav i kvalitetan život koji nam omogućuju:

Cikla,

Grožđe,

Kupine,

Borovnice;

Gljive,

Jabuke,

Krumpir, 

Kruške,

Luk,

Poriluk,  

Grah;

Grašak;

Slanutak;

Leća;

Šljive,

Paprike,

Patliđani;

II. grupa):

Bundeva - buča,  Grah, Kupus,  Slanutak; Leća; Sjemenke-razne, Orašati plodovi, Žitarice.

Vezani tekstovi:

Bobičastvo voće;

Mahunarke;

Patlidžan

Detalji

Objavljeno Petak, 26 Kolovoz 2011 07:59

Hitovi: 4804

Engleski naziv: aubergine; eggplant; Latinski naziv: Solanum melongena; Regionalni naziv: balancan, melancan, plavi patlidžan, modri patlidžan;

Patlidžan se uzgaja u Kini i Indiji od 5. stoljeća. Kasnije se proširio na Daleki Istok, a u Europi se pojavio tijekom 13. i 14. stoljeća, najprije u Španjolskoj, gdje su ga, kao i na sjever Afrike, donijeli arapski trgovci. U 15. se stoljeću pojavljuje u Italiji, a u 16. stoljeću u Hrvatskoj.

Uspijeva u toplim i vlažnim predjelima. U početku je biljka patlidžana davala svijetle, neugledne plodove veličine jaja. Kasnije su uzgojem dobiveni patlidžani različite veličine, oblika (okrugli, duguljasti) i boje. Ima obli i prilično veliki plod.

Zagasitoplava do ljubičasta boja debele kože njegova je najuočljivija karakteristika.Patlidžan je izdašno povrće, pikantnog okusa. Cijenjene, sjajne i ljubičaste plodove patlidžana, jedinstvenog i ugodnog gorkog okusa i spužvaste teksture, najbolje je konzumirati od kolovoza do listopada.

Kupine

Detalji

Objavljeno Srijeda, 24 Kolovoz 2011 11:45

Hitovi: 5387

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/144588/zasto-su-kupine-tako-dobre-za-zdravlje.html   

Ukusne i čudesne

Zašto su kupine tako dobre za zdravlje? 

Kupine su ukusne i zdrave, to smo znali, ali najnovija istraživanja pokazala su da imaju višestruku korist za ljudski organizam. 

Provedenim istraživanjima znanstvenici su došli do zaključka da kupine pomažu ljudskom tijelu na puno načina, od toga da su korisne kao izvori vitamina i minerala, sve do sastojaka koji pomažu u borbi protiv kancerogenih bolesti.

Kupine grade imunitet jer sadrže vitamin C koji ima nekoliko važnih uloga, piše Daily Mail. Također, u kupinama ima, primjerice, dvostruko više tog vitamina nego u borovnicama.

'Vitamin C ključan je za imunitet i kardiovaskularni sustav jer snižava krvni tlak', rekla je doktorica Ursula Arens. Također je podsjetila da je vitamin C važan i u liječenju anemije jer pospješuje apsorpciju željeza u tijelu.

Kupina ima više vlakana nego većina drugog voća. U šaci punoj kupina naći će se oko 8 grama vlakana, a u 25 grama cjelovitih žitarica, koliko se dnevno preporučuje, samo 4 grama. Osim što su dobra za probavu i održavanje težine, vlakna pomažu sniziti i održavati kolesterol.

Kupine pomažu u borbi protiv kancerogenih bolesti'!

Tanini, koji ublažavaju krvarenje ako su u pitanju manje ozljede, također se nalaze u kupinama', objašnjava doktorica Sarah Wilson, zaposlena u londonskoj bolnici Princess Grace. Wilson dodaje da su se u tradicionalnoj medicini često koristili oblozi od kupina da bi rane brže zarastale. Kad tanini dođu u dodir s ranom, pomažu da se tkivo prije stisne.

Osim u liječenju manjih ranica, te ukusne bobice pomažu i u borbi protiv kancerogenih bolesti jer sadrže antioksidante u kojima se nalaze antocijani što usporavaju rast kancerogenih stanica.

I druge vrste crvenog voća i povrća sadrže antocijane, ali ih kupine, prema novijim istraživanjima, imaju u daleko većem postotku.

T-portal, 24.08.2011. 

Vezane vijesti·       

  Ljubičasto voće štiti od niza bolesti (08.12.2010)