Dijete

ZAŠTO JEDEMO ONO ŠTO JEDEMO?

  • Ispis
Detalji
Kategorija: Psihologija prehrane
Objavljeno Ponedjeljak, 14 Siječanj 2008 20:23
Hitovi: 5534
Naš svakodnevni izbor namirnica i način prehrane, može imati određene učinke na zdravlje pa kvaliteta prehrane predstavlja jedan od problema javnog zdravstva.

Pravilna prehrana - Pravilna prehrana zadovoljava potrebe organizma za energijom i potrebnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Hranom se osigurava unos tvari nužnih za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo, kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Saznajte ovdje kako se hraniti pravilno radi očuvanja vašeg zdravlja! 

 

ZAŠTO JEDEMO ONO ŠTO JEDEMO?


Naš svakodnevni izbor namirnica i način prehrane, može imati određene učinke na zdravlje pa kvaliteta prehrane predstavlja jedan od problema javnog zdravstva. Utvrđivanju prioriteta u promjeni prehrambenih navika stanovništva, značajno pridonosi boljem razumijevanju čimbenika koji utječu na izbor namirnica.

Na izbor namirnica i jela, kao i na svako složeno ljudsko ponašanje može utjecati niz različitih čimbenika. Iako prehranu svakako reguliraju glad i sitost, ono što jedemo nije određeno isključivo fiziološkim i nutritivnim potrebama.


Ostali čimbenici koji mogu utjecati na izbor namirnica i jela su:
1. Senzorička svojstva hrane (okus, miris, izgled)
2. Socijalni, emocionalni i kognitivni čimbenici (znanje, stavovi prema hrani i zdravlju, navike, osobne vrijednosti i uvjerenja, životna iskustva - bračni status, umijeće kuhanja)
3. Kulturni, vjerski i ekonomski čimbenici (edukacija, etnička pripadnost, cijena namirnica)

ODNOS PREMA HRANI


U zemljama članicama EU provodilo se pan-europsko istraživanje o «Odnosu potrošača prema hrani, prehrani i zdravlju» kojim se utvrdilo 5 najčešćih čimbenika koji utječu na izbor hrane i namirnica.  U zemljama članicama EU prosječno su utvrđeni slijedeći čimbenici; 

 

  • «kvaliteta (svježina)» – 74%,
  • «cijena» – 43%,
  • «okus» – 38% ,
  • «pokušaj pravilne prehrane» – 32%,
  • «što obitelj želi jesti» – 29%.

Također su utvrđene razlike u mišljenju među različitim populacijskim skupinama.

Tako žene, starije osobe i više educirane osobe smatraju da na izbor hrane jako utječu zdravstveni aspekti, dok muškarci više smatraju da na izbor hrane utječu okus i navika. 

 

Za nezaposlene osobe i umirovljenike, cijena namirnica i jela predstavljale su najvažniji čimbenik za izbor hrane.  

U istom istraživanju, čak 80% sudionika definiralo je pravilnu prehranu (uravnotežena i raznolika prehrana) na način koji je sugerirao da promicanje pravilne prehrane ipak ima određeni utjecaj, što se pak reflektira na poboljšanje trenda pravilne prehrane.  

Razumijevanje informacija o pravilnoj prehrani nije nužno rezultiralo promjenom prehrambenih navika, nego je važna i volja za promjenom vlastitog ponašanja.

 

No, nažalost želja za promjenom prehrambenih navika među sudionicima istraživanja bila je mala, čak je 71% ispitanika smatralo da se hrane pravilno.


Izbor hrane ne ovisi samo o individualnim karakteristikama, nego je ograničen socijalnim i kulturnim čimbenicima. Upravo zato različite aktivnosti koje poduzima društvo u cjelini, predstavljaju pokretač za promjenu odnosa populacije prema prehrambenim navikama.

 

 

Autori:
European Food Information Council, listopad 2004.

Objavila: Zrinka Laido, dr. med.

Preuzeto za web Udruge sa www.prehrana-kretanje.hr/ www.zdravlje.hr/siječanj 2008.