Dijete

SVE O DEBELIMA

Detalji

Kategorija: Psihologija prehrane

Objavljeno Četvrtak, 10 Lipanj 2010 18:55

Hitovi: 7554

Pročitala sam u Vodiču «Kamo danas» da je na repertoaru kazališta Mala scena predstava «Debela». Nisam vidjela predstavu i ne znam na koji način tretira debele, ali palo mi je na pamet da sama riječ debela ima u sebi nešto pogrdno, pejorativno.

Medicinari to pretvore u dijagnozu, pa kažu, pretili ste. Pitam se, je li isto i kada vam kažu, premršavi ste, pothranjeni ste. Iz pozicije liječnika, vjerojatno je isto – treba nešto poduzeti: morate na redukcionu dijetu, u prvom slučaju, ili će vam prepisati režim prehrane s mnogo kalorija, koja obiluje finim delicijama.  Pa, kako vam se čini, je li to isto?            

Drugo pitanje, koje se može postaviti, jeste li stvarno debeli ili imate više kilograma nego što za vašu dob, spol i visinu propisuje svjetska zdravstvena organizacija. Mogu vam reći, to nikako nije isto!             

Postoji i treće pitanje: je li procjena o vašoj debljini rezultat vašeg kritičkog pogleda u zrcalo? Zadržimo se na ovom trećem pitanju. Naši «standardi» se temelje djelomično na osnovi objektivnih mjerila, a dobrim dijelom su pod utjecajem mode, medija, pa i nekih naših očekivanja. Ako smo nosili konfekcijski broj 38 ili 40, a sada ne stanemo ni u 44, ne treba nam nitko reći, «znamo» da smo debeli! Možda smo u vrijeme svog broja 38 bili mršavi ili čak anoreksični, ali slika u našoj glavi je bitno drugačija od sadašnje slike u zrcalu.

Razlika koju vidimo «viče» da smo debeli.             

Nakon što smo razjasnili što je sve debljina, objektivna i subjektivna, pogledajmo koji su motivi da nešto poduzmemo s njom. Sasvim je sigurno da  debljina stvara zdravstvene poteškoće. Kada vam višak kilograma naruši zdravlje, kada imate srčanih tegoba, visoki tlak, opasne vrijednosti šećera i kolesterola u krvi, vi morate smanjiti unos hrane i paziti što jedete.  Dakle, vaš motiv za mršavljenje je zdravlje i tu se nema što više reći.

No, to nije i jedini motiv za mršavljenje. Vrlo često je jaka motivacija da pripazite što jedete, estetske prirode. Ne sviđa vam se što imate prejake bokove, što ste izgubili vitak struk ili vam se ne sviđa čitava vaša figura, pa odlučite preoblikovati svoje tijelo, što uz pomoć dijete, što vježbajući na spravama (ili bez njih). Raspitujući se o motivima, saznala sam od svojih prijatelja, da pokretač mršavljenja može biti i financijski.  

Pun vam je ormar odjeće koja je lijepa i kvalitetna, koju volite, ali više u nju ne stanete, jer ste se udebljali. Današnja modna industrija ne predviđa mogućnost prepravljanja odjeće, na njoj nema rezerve po rubovima, koja bi vam omogućila da je proširite ili produžite. Možete je jedino pokloniti nekom tko nosi vaš (bivši) broj – ili se možete nadati da ćete skinutu višak kilograma i ponovo «stati u nju».

Nabavka nove odjeće košta, pogotovo ako to morate ponavljati svake sezone.           

Govoreći o modi, moramo biti svjesni da ona provodi nesmiljeni teror nad svima nama, čak i nad onima koji nisu modno osvješteni ili kažu da ih nije briga za nju. Poklonici i modni sljedbenici mijenjati će odjeću svake sezone i nosit će samo ono što je tog trenutka u trendu. Činjenica je, da već pola stoljeća moda favorizira mladenački izgled, manje ili više vitku figuru, a neko vrijeme, modnim pistama su šetale mršavice koje su izgledom podsjećale na vješalice za odjeću, a ne na žive djevojke od krvi i mesa.  Posljedica tih trendova je da sve žene nastoje izgledati što duže mlade, da se osjećaju nesretno kada nakupe masno tkivo na bokovima, stražnjici ili u gornjem dijelu tijela. Modni časopisi i trgovine nude odjeću koja lijepo izgleda samo na vitkim tijelima, neka se niti ne izrađuje u većim brojevima, pa kako ne postati depresivan?           

Ako ste u posljednjih godinu dana «nabacili» pet, šest kilograma, vaš osjećaj težine pri svakodnevnom kretanju je promijenjen. Brže se umarate, uspušete se pri penjaju po stepenicama, a primijećujete i da vas noge češće bole. Možete vi tvrditi da su  skale težine svjetske zdravstvene organizacije preidealne, ali deset (ili više) kilograma iznad idealne treba nositi, ma što tko rekao! Ako vas još pri tome tiska pretijesna odjeća, remen na hlačama ili suknji vas je «prepolovio» u središnjem dijelu tijela, ne osjećate se dobro i niste dobro.            

Kako se nosimo sa svojim kilogramima i izgledom zavisi dijelom i o osobinama  ličnosti i o spolu. Pogrešno je vjerovanje da su žene taštije od muškaraca. Taštih na svoj izgled ima i među jednim i drugima. Više žena prati modu i više žena nego muškaraca pati zbog svog izgleda iako se i to postepeno mijenja. Sve je više muškaraca koji žele izgledati dobro i priznaju da brinu o svom izgledu. Ipak, motiv da krenu na dijetu i smršave, kod muškaraca će prije biti zdravlje i praktični razlozi (kupovina nove odjeće, većeg broja) nego samo estetika. Ako im izgled nije «jača» strana, muškarci se oslanjaju na svoju pamet, šarm, položaj ili imovinski status, dok su žene vijekovima odgajane s uvjerenjem da je izgled važniji od pameti, znanja i sposobnosti. Vremena se mijenjaju ali neki stavovi vrlo sporo.            

Nismo jednako osjetljivi na svoj izgled kroz čitav život. Poznato je da u pubertetu naglo postajemo svjesni sebe, a zrcalo nam kaže da smo predebeli, premršavi, da nam je nos prevelik ili premali, da se na ćelu pojavio novi prišt, da su nam noge pretanke ili prekratke... i tako u nedogled. Valjda nema pubertetlije koji je zadovoljan svojim izgledom, ponekad s razlogom, a više puta bezrazložno. Iako ne traje dugo, dovoljno je i tih nekoliko godina  kako bi nam zagorčao život ili nas trajno učinio nesigurnima. Nakupine masnih naslaga s odrastanjem nestanu, ali sjećanje da su vas djeca zafrkavala i vikala za vama «debela» ili «debeli» gotovo da ne blijede. Kažu, da su debeljuškaste osobe dobroćudne i vesele – mislim da je to obrambeni mehanizam: stekli su naviku da ne pokazuju koliko su nesretni zbog svog izgleda. Djeca su okrutna, rugaju se, a što će nesretnik? Zar će biti bolje, ako se rasplače?            

Nesigurnost zbog debljine ne nestaje nakon puberteta. Ostanete li popunjeni ili prema općem mišljenju debeli, izlaženi ste stalnom šikanjiranu okoline. Dobronamjerni će vam ponuditi novu (sigurnu i učinkovitu) dijetu, oni manje dobronamjerni će vas ogovarati kako stalno mislite na jelo, kako ste slab karakter itd. Na žalost, može vam se dogoditi i da vas potencijalni poslodavac «otpiše», jer tako debeli ne djelujete privlačno za kupce, klijente ili tko su već korisnici, a neki će vam čak reći da ste «loša investicija», jer debljina nije garancija zdravlja, a oni ne žele djelatnike na bolovanju.            

Poslije svega, razmotrite što za vas znači hrana. Je li hrana tek nešto što vas održava na životu? Ili, hrana je nadomjestak za nešto drugo,  ona vas čini sretnima? Jedete li samo kada ste gladni? Ili, jedete li zato što vam je to ugodno, fino? Uživate li u hrani? Ne optužujem vas! Hedonisti uživaju u dobroj hrani i piću. Ne žale ni truda ni novce potrošene na taj užitak i teško će se odreći dobrog zalogaja, čak i ako znaju da je to opasno po zdravlje.  Mnogima je parola «sve što je nezdravo, zapravo je fino».

Primjera ima koliko hoćete: dimljeno i sušeno meso je zabranjeno visokotlakašima, a tko će reći da šunka, pršut ili slavonski kulen nije dobar?! Svaki liječnik će vam potvrditi da su opasni kolači zbog šećera, maslaca, jaja i čokoladne kreme, a malo je onih koji će se zaustaviti na jednom malom kolačiću ili će ga pojesti samo u posebnim prigodama. Liječnici zabranjuju i alkohol.  Sladokusci će vam reći, da jedan mali aperitiv otvara apetit, a čaša dobrog vina je dio dobrog ručka. Koliko ćete kalorija unijeti u sebe samo ovim pićima, bolje je da ne računate. Želite li ne udebljati se ili želite li smršaviti, o hrani trebate razmišljati samo kao o sredstvu za održanje života.  

SAVJETI ZA OSVJEŠTENE:

Nikako ne preskačite jutarnji obrok;

Jedite više malih obroka (čak pet puta) na dan;

Jedite polako i dok jedete, ne radite ništa drugo;

Pijte dosta tekućine, najbolje običnu vodu;

Izbjegavajte alkoholna, gazirana i zaslađena pića;

Umjesto kolača, pojedite malo «crne» čokolade, ne mliječne ili punjene;

Ako ne možete bez grickalica, onda neka to bude usitnjeno svježe voće ili povrće;

Prije spavanja, ne gledajte što ima u hladnjaku, radije prošećite. 

Uppt, 10.06.2010. 

• < Prethodno
• Slijedeće >