Aktivnosti

10. PROSINAC - MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

Detalji

Kategorija: Zdravstvena kultura

Objavljeno Petak, 04 Prosinac 2009 21:26

Hitovi: 8166

Međunarodni je dan ljudskih prava.

Prije 64 godina Opća skupština UN-a prihvatila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.

Dan ljudskih prava, 10. prosinac

Znate li ih Vi? 

Dan ljudskih prava označava borbu za naša prava i za sve one koji ih nemaju.            

Za sve one čija su prava i dostojanstvo ugroženo.  

Prvi puta, 10. prosinca 1948. godine potpisana je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.

Tim danom su ljudi službeno postali ono što prije nisu bili. Sigurni. Slobodni. Neovisni. Iako deklaracija već odavno postoji, nečija prava su i dalja ugrožena, odnosno ne poštuje se ono što je napisano. Nacionalne manjine, stariji, nemoćni, socijalne skupine i drugi samo su dio onih koji se i dalje svakodnevno bore za svoja prava koja im društvo redovno uskraćuje. Glavni moto ove deklaracije je „bez ikakve razlike“, no je li to tako? Jesmo li svi jednaki pred zakonom? Jesmo li svi jednaki u obavljanju administrativnih poslova?

Čekaju li u redovima za zdravstvene preglede svi jednako dugo i „bez razlike“?  Koliko puta smo i samo u tramvaju sjeli na mjesto označeno križićem za bolesne.  

Svjedoci smo groznim događajima koji nas okružuju i protiv kojih se svatko individualno mora boriti. Svjedoci smo raznim mučenjima, trgovinom ljudima, rasizmu, ksenofobiji(mržnji prema svemu nepoznatom, stranom), ratnim zločinima i genocidima. Svjedoci smo i još uvijek smrtnoj kazni, za čije se ukidanje zalaže Europska unija. „Nitko nikome nema prava oduzeti život“. No, što ako je i on nekome oduzeo život, pita se velik broj ljudi. Upravo zato je smrtna kazna najčešći predmet rasprava i upravo se na tom polju neke značajne promjene nikada i ne događaju. Gdje je bila, ostala je, gdje nije, ni neće.  Povod ovoj deklaraciji i naglašavanju da ljudi imaju prava na život je upravo genocid za vrijeme II. svjetskog rata kada nitko nije mario za prava na život, dostojanstvo, liječenje i zdravlje.

Na kraju, nitko nije mario za slobodu, jednakost, razum. Jedno od najvećih dostignuća UN-a je svakako i ovaj dan. Ovaj dan nije samo dan za slobodu nego i za borbu protiv bilo kakvog oblika rasizma, diskriminacije. Na ovaj međunarodni dan mnogobrojne udruge civilnog društva i Vladin ured za ljudska prava na središnjem trgu prikazuju svoja postignuća na promicanju ljudskih prava. Nagrađuju se u osnovnoškolski i srednjoškolski crtani radovi za na temu ljudskih prava, što Vladin ured svake godine nagrađuje kako bi motivirali mlade ljude da razmišljaju o tome.

Prava koja treba zaštititi su socijalne, kulturne, političke, ekonomske i građanske prirode. Deklaracija naglašava kako sva ta prava prije svega moraju biti univerzalna i nedjeljiva.  Što se tiče Europske unije i njenog zalaganja na polju ljudskih prava, ona ima tri najaktivnija cilja za slobodu, a to su zaštita temeljnih prava u okvirima EU, u koja spadaju borba protiv bilo mučenja, i ljudskog dostojanstva uopće, zaštita prava u trećim zemljama, što se posebno odnosi na prava djece, rasizam, smrtne kazne i ostalo. Na kraju, aktivno se zalaže za prava na slobodu koja su najopširnija, a odnose se na okoliš, azil, obrazovanje, gospodarstvo, osobne podatke i druge osnovne stavke potrebne za slobodan život. Brojni psiholozi i stručnjaci za ljudska prava govore kako se ljudska prava danas previše naglašavaju i kako su dovela do još većih nevolja kakvih prije nije bilo.

I aktualni Wall street prepisuju prevelikim pravima. Boje se kako će ljudi postati presnažni i predominantni tamo gdje nebi trebali. U svakom slučaju, zanimljiva tema za raspravu. Zanimljivo je za zaključiti kako svaka, pa i najpozitivnija borba ima svoju suprotnu stranu. Svoja prava i više o ovoj temi možete saznati na stranici Vladinog ureda za ljudska prava. http://www.ljudskaprava-vladarh.hr/Default.aspx  

Za ljudska prava se bore svi, a ne samo đržava. Državu predstavljamo mi.  

Za web Uppt pripremila Ines Marinac,

studentica FPZ, Novinarstvo, 2. godina; 

Njome je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.  Tog povijesnog Dana 10 prosinca 1948. godine prilikom potpisivanja Opće deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika” i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava.

Ovaj datum je prekretnica u suvremenoj povijesti kada su se nacije svijeta udružile kako bi jednom i zauvijek stale na kraj genocidu nastalom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Opća deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija koji kao dokument predstavlja osnovnu filozofiju pravno obvezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948. godine.
 

Opća deklaracija o ljudskim pravima naglašava da se “Sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.”, te da “Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.”, kao i da “Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.”. 

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima  

 Human Rights Watch: Pritisnite Hrvatsku zbog osoba s mentalnim invaliditetom! 

(drHorvat Business Newsletter br. 112) 

Među ključnim poglavljima u pregovorima s EU-om je i poglavlje o sudstvu i temeljnim ljudskim pravima. Jedan od najznačajnijih pokazatelja razvijenog civiliziranog društva jest briga za osobe s invaliditetom. EU od Hrvatske očekuje još mnogo na tom području, ocjena je Human Rights Watcha. 

U posljednjih nekoliko godina na polju ljudskih prava Hrvatska je napravila značajan pomak, zbog čega svakako zaslužuje pohvale. Međutim, od 2007. godine do danas EU Hrvatskoj neprekidno šalje kritike koje se odnose na problem 'deinstitucionalizacije' osoba s intelektualnim ili mentalnim poteškoćama. Vijeće UN-a za ljudska prava ovaj je mjesec upitalo Hrvatsku zašto nema pomaka oko ispunjavanja prava ovih osoba u pogledu ostvarivanja njihove integracije u zajednici. Iskustvo je pokazalo da osobe s intelektualnim poteškoćama imaju daleko kvalitetniji život ukoliko žive u zajednici.

Više na:

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/97016/Pritisnite-Hrvatsku-zbog-osoba-s-mentalnim-invaliditetom.html 

18.11.2010., www.tportal.hr

• < Prethodno
• Slijedeće >