Zdravstvena pismenost
Društveni ili zdravstveni problem = zdravstvena pismenost ili kultura
Zdravstvenu pismenost (kulturu) čini ponašanje i aktivnosti koje pojedinci poduzimaju sa svrhom unapređenja vlastitog zdravlja, prevencije ili ranog otkrivanja bolesti, utvrđivanja vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja, te ispunjavanje uputa i savjeta.
(preuzeto iz trogodišnjeg plana)
Manjak zdravstvene kulture vodi do kroničnih, nezaraznih bolesti od kojih umire 50%
građana Grada Zagreba. U te bolesti se ubrajaju:
a) kardiovaskularne bolesti
b) maligne bolesti
c) dijabetes i debljina
d) zdravstveni problemi usne šupljine i zuba
Direktni čimbenici manjka zdravstvene kulture:
a) neznanje
b) nedovoljna higijena
c) tjelesna neaktivnost
d) nepravilna prehrana
e) socio-ekonomski uvjeti
f) genetika
Indirektni čimbenici manjka zdravstvene kulture:
a) okolina
b) društvo i tradicija
c) socio-ekonomski stavovi
d) genetika
e) nezainteresiranost zajednice – slaba uključenost multi-disciplinarnog pristupa
Aktivnosti koje umanjuju čimbenike manjka zdravstvene kulture i pospješuju prevenciju:
a) edukacija svih dobnih skupina o bolestima i njihovoj prevenciji
b) edukacija djece o pravilnom održavanju oralne higijene
c) edukacija o pravilnoj prehrani i primjenjivanju fizičke aktivnosti od rođenja
d) edukacija zdravstvenog osoblja – obiteljska medicina, specijalisti, psiholozi, kineziolozi, nutricionisti
e) edukacija društva – s naglaskom na edukaciju obitelji
f) otvaranje savjetovališta za zdrave stilove života i pristupačnih svim osobama različitih zdravstvenih problema (osobe s invaliditetom)