Piše: Dr. med. Slađana Divković, Dopredsjednica Uppt;
Krv - tekućina života
Krv je tekuće tkivo koje je sastavljeno od krvnih stanica i plazme. Specifična uloga krvi vezana je uglavnom za njene stanice: eritrocite, leukocite i trombocite. Stvaranje krvnih stanica (hematopoeza) odvija se u koštanoj srži i limfocitnom tkivu(slezeni). Koštana srž je najaktivnije tkivo u organizmu i ima masu 1500 g (što odgovara masi jetra).
Eritrociti su najbrojnije stanice krvi koje vežu kisik i raznose ga po cijelom tijelu te osiguravaju „izgaranje“ prehrambenih tvari i odvijanje normalnog metabolizma. Prenošenje kisika moguće je zahvaljujući bjelančevini hemoglobinu(koji čini 95% eritrocita)a u čijem središtu je željezo, od kojeg potječe crvena boja krvi. Hemoglobin je uz mioglobin (bjelančevina koja mišićima daje crvenu boju) najvažniji organski spoj željeza u kojem je ovaj metal izravno kompleksno vezan.
Godine 1843. uveden je termin anemija koji u biti ne označava beskrvnost nego slabokrvnost. Anemija je simptom, a ne bolest. Točnije najčešće se javlja sekundarno kao posljedica nekog stanja odnosno zbivanja u organizmu( upalne bolesti, akutna krvarenja, kronična mikro krvarenja, maligne bolesti i sl.). Dijagnosticira se nakon nalaza krvne slike i analizom razmaza periferne krvi gdje se posebno analizira : broj, veličina, oblik i boja eritrocita(razina hemoglobina) uz određivanje razine željeza u krvi.
Anemia (slabokrvnost) označava smanjenje mase(broja) eritrocita u krvi koja je praćena smanjenjem količine hemoglobina. Broj eritrocita nekada može ostati normalan i ne mora biri srazmjeran razini hemoglobina. No najvažniji nalaz u slabokrvnosti je upravo smanjenje hemoglobina zbog njegove važne uloge koja se odnosi na primanje i prenošenje kisika. Naime svi klinički simptomi koji prate anemiju vezani su za smanjene sposobnosti prenošenja kisika u krvi. Cijeli proces sazrijevanja eritrocita traje 4-5 dana, a normalni vijek eritrocita je 120 dana.
Da bi se stvaranje eritrocita odvijalo uredno potrebne su dovoljne količine:
1.željeza;
2.vitamina B6, B12 i folne kiseline;
3. vitamina C;
4. mikroelemenata (kao što su bakar i kobalt);
Željezo je vitalno važan mineral, neophodan za normalan rad svih stanica, spada u skupinu esencijalnih tvari. Dnevne potrebe za željezom su manje od 100 mg pa ga ubrajamo u skupinu mikroelemenata. Većina funkcionalnog željeza u organizmu nalazi se u hemoglobinu (60%), mioglobinu(10%), te u enzimima( 2%) i u krvnoj plazmi(0,1%), dok ostatak čini tzv. rezervno željezo pohranjeno u jetri ,slezeni, koštanoj srži i bubrezima. Služi kao depo iz kojeg se željezo mobilizira kod povećanih potreba organizma primjerice pri dužem ili obilnijem krvarenju.
Slabokrvnost zbog manjka željeza (anaemia sideropenica) je najranije poznata i najčešća od svih slabokrvnosti u svim podnebljima.
Česta je među djecom, ženama u reproduktivnoj fazi života, trudnicama i starijim osobama. Kod muškaraca sideropenična anemija ukazuje najčešće na bolest gastro intestinalnog trakta(organe probave) kao što je čir na želucu ili tankom crijevu(duodenumu), polipi debelog crijeva, zatim mikrokrvarenja iz urinarnog trakta: bubrežni kamenci, polipoza mokraćnog mjehura , upale vezane za BHP(benigno uvećanje prostate), ali kod svih dobnih skupina nedostatak željeza može ukazivati i na maligne bolesti, primjerice Ca pluća, debelog crijeva,želuca, gušterače i sl).
Anemija najčešće nastaje postupno, a simptomi su pritajeni izuzev nakon naglih obilnih krvarenja. Česta je i među djecom svih dobnih skupina. Dojenje je inače dobra prevencija sideropenične anemije u prvih 6 mjeseci života, jer majčino mlijeko sadrži željezo dobre iskoristivosti.
Najčešći uzroci anemije:
a) nedovoljno željeza u prehrani;
b) slaba apsorpcija u probavnim organima;
c) povećane potrebe: rast, razvoj, trudnoća, dojenje;
d) pojačano razaranje eritrocita: virusi, paraziti, trovanja, neki lijekovi (acetilsalicilna kiselina);
e) krvarenja: akutna (ozljede, traume), nakon operativnih zahvata;
f) kronične bolesti : čir (ulkus) želuca, variksi jednjaka, polipi ,hemeroidi, pijesak i kamenci u bubregu te upale mokraćnog sustava, neki tumori;
g) krvarenja kod žena (obilne mjesečnice i nepravilna krvarenja izvan ciklusa).
Glavni ismptomi slabokrvnosti:
1) brzo zamaranje, malaksalost, ubrzan rad srca, glavobolja, nesvjestica, vrtoglavica, teško disanje;
2) neuroza,razdražljivost,nemir,slaba koncentracija;
3) slab apetit, osjećaj težine poslije jela, refluks;
4) promjene na koži : blijed izgled, suhoća, ponekad se može javiti svrbež kože i pucanje kapilara;
5) promjene na kosi, koja je suha, bez sjaja i opada;
6) promjene na noktima kao što su: uzdužno izbrazdani, tanki, lomljivi, postaju udubljeni (konkavni) kao žlica;
7) vidljive sluznice su blijede kao primjerice sluznice : oka(konjunktive), usana i jezika;
8) dok su sluznice probavnih organa atrofične pa se može javiti otežano gutanje (kod atrofije sluznice jednjaka), dok sluznica jezika može biti upaljena (glositis), glatka, „kao uglačana,“ sa defektima sluznice poput zemljopisne karte (lingua geografica).
Slabokrvnost prate promjene u krvnoj slici koje se odnose na sniženje razine hemoglobina ispod donje granice normalnih vrijednosti, smanjena je srednja vrijednost sadržaja hemoglobina u eritrocitima (MCH), te je snižena prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima (MCHC) ispod 30%.
Vidljive su promjene u izgledu eritrocita(veličini i debljini, a već na prvi pogled vidi se da su eritrociti smanjeni i stanjeni, manje zapremine(mikrociti) , sa hemoglobinom često u vidu tankog prstena (anulociti), a pored toga može se uočiti: a) anizocitoza - nejednaka veličina eritrocita;b) poikilocitoza - različit oblik;c) hipokromija - nizak indeks bojenja; Standardna terapija odnosi se na unos preparata željeza, najčešće oralo i dovoljno dugo (2-6 mjeseci) da bi se ne samo povećala količina hemoglobina u eritrocitima nego i popravile rezerve željeza u organizmu.
No svakako je važno pravilnom prehranom pomoći organizmu u nadoknadi željeza. Budući da apsorpcija željeza u crijevu ovisi o više čimbenika, potrebno je da hrana sadrži više željeza nego što su dnevne potrebe organizma.
Dnevno je potrebno hranom unijeti 5 – 20 mg željeza. Od te količine resorbira se 5-10% i to preko epitela sluznice crijeva. Nepravilna prehrana može dovesti do anemije. Željezo u hrani biljnog podrijetla dolazi kao sol anorganskih kiselina, a u hrani životinjskog podrijetla kao sol organskih kiselina, vezano za proteine(tzv hem- željezo) Namirnice bogate željezom koje je dobro iskoristivo su primjerice : crveno meso, žutanjak jajeta i iznutrice (jetrica) koji sadrže Fe ali i B 12 vitamin.
Pored namirnica životinjskog podrijetla, željezom su bogate: integralne žitarice, soja, špinat, blitva i drugo zeleno lisnato povrće, crveno povrće, tamnocrveno voće. U vegetarijanskoj prehrani treba obratiti pozornost na vitamin B12 koji se uglavnom nalazi u namirnicama animalnog podrijetla, dok se rijetko nalazi u namirnicama biljnog podrijetla (sadrži ga primjerice alga spirulina,aloja).
Osobito je važno paziti na unos C vitamina koji osigurava redukciju željeza u dvovaljano (fero oblik) čime se postiže optimalna apsorpcija i iskoristivost. Treba naglasiti da mlijeko otežava apsorpciju željeza(općenito namirnice bogate kalcijem), zatim kava, čaj ,kakao (točnije kofein, teofilin i teobromin) iz ovih napitaka isto tako otežavaju apsorpciju željeza kao i gazirani sokovi i kola napitci (fosforna kiselina) .
CIKLA (Beta vulgaris) - odličan izvor željeza
Cikla je jedan od najboljih „prirodnih lijekova“ za liječenje slabokrvnosti(uz jetrica). Ova korjenasta biljka krvavocrvene boje nutritivno je vrijedno povrće koje obiluje mineralima i vitaminima, bjelančevinama, mastima i ugljikohidratima. Od minerala cikla sadrži : kalij,natrij , fosfor,magnezij, kalcij, željezo, mangan, bakar te stanovitu količinu kobalta, važnog u stvaranju vitamina B12(kojeg inače nalazimo u proizvodima životinjskog podrijetla,dok ga u biljnim uglavnom nema-što je važno u prehrani vegetarijanaca.
Minerali u tragovima kao što su :brom, litij, rubidij i cezij, koji se nalaze u cikli čine ju posebno vrijednom ljekovitom biljkom koja bi češće trebala biti zastupljena u našoj prehrani. Od vitamina cikla sadrži : vitamine B1, B1, vitamin C i vitamin P. Kako je poznato, uslijed pomanjkanja vitamina P nastaju određene bolesti krvi, a njegova važnost je u jačanju stijenki kapilara i vena, te u stvaranju otpornosti prema infekcijama.
Vitamin C i vitamin P osiguravaju bolju iskoristivost željeza (fero oblik), dok je vitamin B2 izuzetno važan za stvaranje stanica krvi, a naročito je sadržan upravo u soku cikle. Upravo kombinacija željeza sa mineralima u tragovima te vitaminima: B2, C i P čini ciklu posebno preporučljivom u liječenju i preveniranju slabokrvnosti uslijed nedostataka željeza.
Naime u srcu molekule hemoglobina je željezo, a hemoglobin prima , prenosi i opskrbljuje stanice kisikom, te na taj način normalizira „stanično disanje“. Cikla sadrži i ljekovitu tvar antocijan, od koje i potječe krvavocrvena boja biljke, koja kao antioksidans pomaže u liječenju tumorskih bolesti kod kojih uglavnom u kliničkoj slici postoji slabokrvnost i to često kao jedan od prvih simptoma.
Sok cikle sadrži aminokiseline: asparagin, betain i glutamin koje pomažu u reguliranju krvnog tlaka i smanjuju kolesterola u krvi te potiču funkciju jetra i imaju povoljan utjecaj na rad crijeva, želuca i žuči. Najbolji način primjene je sirova cikla primjerice sitno naribana „na salatu“ ili kao svježe iscijeđeni sok, čime su maksimalno sačuvane sve ljekovite i djelotvorne tvari. Okus sirove cikle može se poboljšati ako joj dodamo kima, sitno kosanog češnjaka ili naribanog hrena.Sok sirove cikle može se kombinirati sa sokovima drugog povrća i voća primjerice mrkvom i jabukom.
Zeleno lisnato povrće: sadrži pigment klorofil koji i daje zelenu boju biljkama, a po kemijskoj strukturi je sličan hemoglobinu, pa ga organizam lako iskoristi za obnovu krvi i za detoksikaciju organizma(naročito u rano proljeće). Posebno se izdvajaju kupus, kelj, salata, blitva, špinat, ali i glavičasto povrće kao što je brokula,te sve vrste luka: crveni luk poriluk, češnjak.
Krumpir sadrži stanovitu količinu željeza i vitamina C, ali je važan način pripreme, naime najbolje ga je kuhati ili peći sa korom jer se tik ispod kore nalaze najvredniji sastojci(kalcij, bakar, fosfor, željezo, mangan, cink i molibden).
Od začinskog bilja list peršina i celera ima najveću količinu vitamina C i željeza,a od ljekovitog bilja primjerice kopriva čiji listovi imaju 75-137 mg % vitamina C i brusnica(kod upala mokraćnog sustava).
Bobičasto voće: savjetuje se u prehrani inače , a naročito za poboljšanje krvne slike primjerice : borovnica, ribizla, kupina, višnja, trešnja Savjetuju se agrumi:limun,naranča i grejp te kivi, plod šipka koji je uz crvenu papriku najbogatiji izvor vitamina C.
Sušeno voće: koje obiluje hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima savjetuje se povremeno uvrstiti u prehranu primjerice: suhe smokve, marelice, datulje ili suhe šljive koje se mogu pripremati kao kompot u kombinaciji sa jabukama. U prehrani su dobro došle mahunarke: grašak, mahune, soja te žitarice: pšenica, zob, raž, zatim krto meso, jaja, riba.
Neke od namirnica bogate željezom (vrijednosti Fe na 100 gr): borovnica (15,0 mg); pšenične posije (12,9 mg); malina (10,0 mg); peršin list (10,0 mg); sjemenke bundeve (11,2 mg); soja zrno (8,4 mg); slanutak suhi (8,1 mg); leća (7,6 mg); pileća jetrica (7,4 mg); grah (6,7 mg); grašak (5,4 mg); jetrica svinjska (21,0 mg); žutanjak sirov (6,0 mg); bakalar suhi (5,0 mg) i srdele (2,9 mg).
Važno je naglasiti da je ograničen kapacitet vezivanja željeza i organizam dnevno apsorbira tek 1-3 mg , pa je zato i potrebno liječenje provoditi kroz duže vremensko razdoblje. Savjetuje se načiniti vitaminsko mineralni test kako bi se pravilnim unosom suplemenata stvorili svi potrebni uvjeti za dobru apsorpciju željeza.
Piše: Dr. med. Slađana Divković, Dopredsjednica Uppt;
Acu Medic Centar Zagreb, J.Šižgorića 19;
Tel: 01 3456 974; GSM: 091 580 16 77;
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Uppt, 28.04.2010.