Zdravlje

ŠTO JE PARKINSONOVA BOLEST?

  • Ispis
Detalji
Objavljeno Utorak, 23 Ožujak 2010 21:08
Hitovi: 11513

"Parkinsova bolest" je bolest s poremećajima pokreta. Ti poremećaji nastaju uslijed smanjenog lučenja dopamina u onom dijelu mozga (bazalni gangliji) koji je odgovoran za kontrolu voljnih pokreta pa se kao posljedica javljaju nevoljni pokreti. Uzrok propadanja stanica koje luče dopamin je za sada još nepoznat.  

Koji su simptomi Parkinsonove bolesti? 

Bolest se razvija polagano pa može proći i godina dana prije nego sam bolesnik otkrije da ima probleme. Tri glavna simptoma su drhtanje (tremor), ukočenost mišića ruku, nogu i vrata (rigor), te usporenje pokreta (bradikinezija). Također se može javiti i slaba ravnoteža.Drhtanje- ritmično podrhtavanje i nevoljni pokreti različitih dijelova tijela. Počinje na rukama pa to izgleda kao da čovjek "broji novce".

Treba razlikovati drhtanje kod Parkinsonove bolesti od tzv. esencijalnog tremora (drhtanja) koji je posljedica starosti. 

Ukočenost- najčešće se javlja na vratu, ramenom obruču, zdjelici, šakama i stopalima. Tu se radi o pojačanom tonusu mišića. Noge se savijaju u koljenima, a ruke u laktovima. Izraz lica je poput maske. Primjerice, ako netko pokuša ukočeni lakat bolesniku izravnati, javlja se efekt zupčanika.Sporost pokreta- javlja se kašnjenjem u započinjanju pokreta i njegovom opsegu. Bolesnici se znaju često naći u tzv. ON-OFF fazi. U OFF fazi dolazi do ukočenosti tijela kada bolesnik ne može izvesti nikakav pokret.

Tada se može dogoditi da bolesnik satima stoji ukočen bez mogućnosti pomicanja.Od ostalih simptoma se javljaju promjene u rukopisu (sitna slova) i govoru (tiho pričanje), depresija, demencija, smetnje sna... 

Liječenje Parkinsonove bolesti

Liječenje je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. Vrlo su važni rana dijagnoza, liječenje medikamentima, tjelovježba i način prehrane. Od lijekova se koristi levodopa, stimulatori dopaminergičkih neurona, MAO B inhibitori, COMT inhibitori, NMDA antagonisti te kirurško liječenje.Bolesniku su vrlo važni pomoć i njega u kući. To će omogućiti ne samo kvalitetniji život nego će pomoći bolesniku da se oslobodi depresije. Fizikalna rehabilitacija će također poboljšati bolesnikovo tjelesno i mentalno zdravlje. 

Poznati s Parkinsonovom bolešću

Papa Ivan Pavao II, boksač Muhammad Ali, španjolski slikar Salvador Dali, predsjednici Harry Truman, Mao Tse Tung, Fidel Castro, diktatori Adolf Hitler i Francisco Franco, pjevač Jonny Cash, glumac Michael J. Fox - "Doc Hollywood" postao pravi počasni doktor Poznatom kanadskom glumcu Michaelu J. Foxu švedski institut Karolinska, koji bira laureate za Nobelovu nagradu za medicinu, dodijelio je naslov počasnog doktora medicinskih znanosti Zbog napora u istraživanju novih lijekova protiv Parkinsonove bolesti, poznati glumac koji i sam boluje od nje (dijagnosticirana mu je 1991.) proglašen je u Švedskoj počasnim doktorom, a naslov će primiti u New Yorku u petak.U cijenjenom institutu Karolinska, koji je odgovoran za izbor dobitnika Nobelove nagrade na području medicine, ističu da je zaklada Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research od 2000. do danas donirala više od 175 milijuna dolara za istraživanja usmjerena na pronalaženje novih lijekova za Parkinsonovu bolest. 

Nove spoznaje o Parkinsonu

Znanstvenici sa sveučilišta u belgijskom gradu Leuvenu produbili su znanja o razvoju Parkinsonove bolesti nakon što su otkrili kako nastaje protein koji ima ključnu ulogu u patogenezi Parkinsonove bolesti.Uzrok ove bolesti i dalje je nepoznat, no otkriće ovog proteina povezanog s bolesti daje nam više informacija o prvim koracima u formaciji neurotoksičnih struktura zvanih Lewyjeva tjelešca, koje su jedan od ključnih nalaza u mozgu ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti.Dr. Yves Engelborghs iz Laboratorija za biomolekularnu dinamiku na spomenutom sveučilištu voditelj je ovog istraživanja koje je objavljeno u stručnom časopisu Biophysical Journal.
Objasnio je da sinuklein, mali protein kojeg u mozgu ima u izobilju, „može poprimiti različite strukture, a prije stvaranja velikih fibroznih formi, stvara male, rane međuprodukte koji se nazivaju oligomeri“.

„Budući da smo ustanovili moguću ulogu tih međuprodukata u staničnoj smrti, otkrivanje i karakterizacija ranih vrsta oligomera vrlo je važna u razumijevanju patologije Parkinsonove bolesti“, objasnio je na kraju.

Parkinsonova bolest se javlja u 1% populacije starije od 60 godina, a incidencija i prevalencija bolesti rastu sa povećanjem starosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 6.000 oboljelih, no pretpostavka je da se stvaran broj kreće između 15 i 20.000.

Uppt, Up Dated, travanj 2016.