Antibiotici su lijekovi koji sprečavaju rast bakterija i primjenjuju se u liječenju bakterijskih infekcija. Nisu učinkoviti protiv virusa koji uzrokuju bolesti kao što su gripa, obična prehlada, akutni bronhitis. Te virusne infekcije obično prolaze same od sebe nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima u tim slučajevima ne pomaže.
U slučaju bakterijskih infekcija, antibiotici mogu uništiti bakterije i time dovesti do ozdravljenja ili čak spasiti život. Zato ih smatramo dragocjenim lijekovima.
Antibiotici djeluju specifično na veću ili manju skupinu mikroorganizama (bakterija) pa se razlikuju:
a) antibiotici širokog spektra djelovanja (djeluju na veliki broj mikroorganizama) i
b) antibiotici uskog spektra djelovanja (djeluju samo na određene mikroorganizme).
Liječnici iz godine u godinu upozoravaju kako su antibiotici lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse, kao i na to da je većina infekcija gornjih dišnih puteva izazvana virusima, pa antibiotici nisu od pomoći. Nepotrebno davanje antibiotika, kako je rečeno, potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među "dobrim" bakterijama u ljudskom tijelu.Iako su antibiotici dostupni jedino na liječnički recept, brojni građani ih uzimaju samoinicijativno, najčešće iz nepotrošenih zaliha u kućnoj apoteci, upozorili su liječnici.
U skladu s preporukama EU u Hrvatskoj je 2006. godine pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi osnovana Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike –ISKRA, koja se bavi racionalizacijom upotrebe i kontrolom rezistencije antibiotika na stanovništvo.
Učinkovitost antibiotika je ugrožena, iz razloga što su bakterije iz okoliša i u našem tijelu razvile otpornost na te lijekove. Do toga dolazi zbog prevelike upotrebe antibiotika. Uzato moramo izbjegavati nepotrebno uzimanje antibiotika, primjerice za liječenje obične prehlade koja je virusna infekcija i antibiotik nije ni od kakve pomoći. Svako povišenje tjelesne temperature ne znači da trebate antibiotik.
U ove hladne dane i globalne epidemije gripe, ponovno skrećemo pažnju, posjetite svog osobnog liječnika, posjetite ljekarne i interesirajte se kod ljekarnika o korištenju antibiotika i njihovom djelovanju, te saznajte npr.
a) zašto antibiotik treba propisati liječnik,
b) u koje vrijeme treba uzimati antibiotik;
c) koliko dugo treba uzimati antibiotik;
d) koju hranu i piće treba izbjgavati za to vrijeme;
e) koje se nuspojave antibiotika mogu očekivati;
f) kada treba prekinuti uzimanje antibiotika;
g) zašto se antibiotik ne smije uzimati samoinicijativno;
Nekada se smatralo da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem, jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike. Danas se zna da je novih antibiotika u fazi predkliničkog i kliničkog ispitivanja vrlo malo, te da se stoga treba okrenuti čuvanju postojećih antibiotika, jer ako izgubimo djelotvornost antibiotika, mnoga dostignuća moderne medicine biti dovedena u pitanje.
Više pogledajte u najnovijem časopisu Zdrav život br. 77/2009 ili na portalu www.medical-intertrade.hr
ili Zdrav život online www.zdrav-zivot.com.hr/
VEZANI TEKST
Nepravilna upotreba antibiotikaUppt, studeni 2009.