Djeca

UTJECAJ IGRICA, TELEVIZIJE I INTERNETA NA KLINCE

Detalji

Objavljeno Petak, 20 Ožujak 2009 12:40

Hitovi: 5874

ZA I PROTIV

Objavljeno: T-portal/19.03.09./Autor: J.C.Š. 

Klinci sve više borave uz televizor, računala, igraće konzole i ostale elektroničke zanimacije. S njima se obično povezuju različite opasnosti, poput nasilja i izloženosti seksualno eksplicitnim sadržajima. S druge strane, tehnologija klincima omogućava i da gledaju edukativne emisije, pogledaju koncert omiljenog benda, nauče jezik Stvaraju li nasilni sadržaji nasilne generacije? Koliko vrijede prijatelji s kojima se vaš tinejdžer upoznao na Facebooku ili s kojima svakodnevno udružuje snage kako bi ubili bossa u igrici World of Warcraft?

Brojna istraživanja potvrdila su da su mnogi današnji mladi nasilnici prvo igrali nasilne igre, a tek potom iskustvo prenijeli u stvarni svijet. Međutim, to ne dokazuje da je virtualno nasilje uzrok stvarnog nasilja. Naime, uvijek je bilo i uvijek će biti nasilnika. Oni nekadašnji učili su od lokalnih štemera, današnji uče iz filmova i igrica. No svaki stručnjak reći će vam i da su praktički sva današnja djeca, koliko god ih brižni roditelji štitili ili kontrolirali, često u prilici vidjeti nasilje u školi, filmovima, igricama. Unatoč svemu tome, tek manji broj djece pretvara se u nasilnike.

Dakle, vjerojatno isti sadržaj ne djeluje jednako na svako dijete, pa će tako nasilje u medijima i igricama češće potaknuti nasilje kod zanemarenog ili iz drugih razloga frustriranog djeteta. Dakle, da nema nasilnih igrica i filmova, frustrirani bi klinac već našao načina da na drugi način u okolini nauči kako se postaje nasilnik. Doduše, danas su izvori učenja nasilničkog 'zanata' dostupniji i maštovitiji, ali velika je vjerojatnost da brižan roditelj, koji djetetu daje puno pozornosti i ljubavi, a istovremeno zna biti autoritet i postaviti granice, neće odgojiti nasilnika ni uz sve igre i medije svijeta.  

Nasilje u igricama potaknut će agresiju kod zanemarenog djeteta.

Potpune zabrane nikako nisu dobre jer je zabranjeno voće najslađe. Naravno, sasvim malu djecu, koja ne razlikuju stvarno od virtualnog, ne treba izlagati nikakvom nasilju. Kako dijete raste, bajke, igrice, televizija i ostali izvori nudit će mu saznanja i o dobrim i o lošim stranama svijeta.

Pritom je najvažnije sadržaj prilagoditi djetetovoj dobi i senzibilitetu, paziti da mediji i računala ne okupiraju dijete prevelik broj sati tijekom dana, kao i da to ne budu jedini oblici igre, učenja i zabave. Čak i ako gleda najbenignije sadržaje, dijete koje je prepušteno televiziji i internetu pokazivat će slične simptome zanemarenosti i frustriranosti kao i ono koje je izloženo nasilju.

Nestaju li 'živa' prijateljstva i druženja i zamjenjuju li ih Facebook, MySpace, forumi i chatovi? Većina djece i odraslih više vole prijateljstva uživo, ali naći će se i djece koja će, kako odrastaju, njegovati uglavnom virtualna prijateljstva.

No, kao što se nekad poticalo da se djeca dopisuju posredstvom klasične pošte, elektronička komunikacija s vršnjacima iz udaljenih krajeva može pomoći prihvaćanju različitosti, boljoj informiranosti, učenju stranih jezika… Naravno, ne treba zaboraviti opasnosti: netko tko se predstavlja kao dijete može biti pedofil ili prevarant, pa roditelji trebaju imati saznanja s kime dijete komunicira, a posebno ako planira virtualno prijateljstvo pretvoriti u susret uživo.

Zanimljivo je da se u našim medijima internet i računala povezuju s opasnostima koje kod nas nisu pretjerano zastupljene (nasilje, seks i kriminal), dok su one najčešće i najočitije opasnosti zanemarene. Djeca u školi provode nekoliko sati dnevno, zatim sjede za računalom, gledaju televiziju, pišu zadaću i sve manje i manje vremena provode vani, što škodi zdravlju: imaju iskrivljene kralježnice, premalo se kreću, pa je sve više dječje pretilosti.

Igranje s vršnjacima razvija spretnost, samostalnost, snalaženje u okolini i novim situacijama, a da ne govorimo o socijalizaciji: dijete se uči svađati i miriti, rješavati probleme, prilagođavati skupini, prihvaćati različitosti. Za sve to mi smo imali više prilike i to je gotovo sigurno bila naša prednost u odnosu na današnje klince.  

Uključite se i vi i saznajte što to toliko zanima vaše dijete. No, ne budite ni staromodni i jednostrani: priznajte da se ni vi ne biste tako često vani igrali kauboja i indijanaca da ste imali 60 televizijskih kanala, internet i superrealistične igrice. Umjesto razmišljanja o opasnostima i minusima, pogledajte TV program; začudit ćete se koliko se edukativnih i korisnih TV emisija nudi. Ako živite u malom mjestu, potrudite se malo surfati: shvatit ćete da vaše dijete danas može iz sobe početi učiti svirati gotovo svaki instrument, pogledati koncert omiljenog banda s druge strane planeta. Pokušajte zaigrati barem jednu računalnu igricu kako biste osjetili o čemu se radi, a ako vam se svidi, povremeno organizirajte obiteljske turnire.

Koliko god se vremena mijenjala, rješenja roditeljskih problema uglavnom su slična: ljubav, posvećivanje vremena i slušanje djeteta, postavljanje granica i umjerenost najbolja su zaštita od svih opasnosti.  

Preuzeto za portal Udruge, 20.03.09.

DJEČJA PIRAMIDA PREHRANE

Detalji

Objavljeno Petak, 23 Siječanj 2009 19:32

Hitovi: 7699

DJEČJA PIRAMIDA PREHRANE

Dječju piramidu prehrane sastavilo je Ministarstvo poljoprivrede SAD-a u svrhu promicanja zdrave prehrane.

Prehrana vašeg djeteta treba se sastojati od triju glavnih obroka - doručka, ručka, večere - i dvaju manjih međuobroka – zajutarka i užine. Izbjegavajte veće količine slatkiša, slatkih napitaka i gaziranih pića, čipsa i bombona koji sadrže puno kalorija a nedovoljno nutrijenata.

Djeci koja imaju normalnu tjelesnu težinu i povećanu tjelesnu aktivnost može se ponuditi umjerena količina slatkiša, ali se preporučuju oni koji su nutritivno bogatiji, npr. puding, sladoled, kolač od cjelovitog brašna s voćem i slično.Svakodnevno potaknite dijete da…

• jede raznoliko;
• ne preskače doručak (utječe na IQ i uspjeh u školi);
• jede svakih 4 do 6 sati (za djecu do 10 god.), tj. da ima tri glavna obroka i dva međuobroka;
• uravnoteži unos hrane i tjelesnu aktivnost;
• u prehranu uključi dovoljno žitarica, koje su osnovni izvor energije, povrća i voća – baza piramide i drugi red piramide;
• u prehranu uključi dovoljno hrane koja sadrži kalcija i željeza te bjelančevina za kojima su potrebe povećane tijekom rasta – treći red piramide;
• izbjegava masnu, slanu i previše slatku hranu – vrh piramide.

Pravilnom prehranom možete spriječiti mnoge bolesti, npr. gojaznost, dijabetes, osteoporozu, alergiju..., i osigurati potpuni fizički i psihički razvoj djeteta, a dobre prehrambene navike koje dijete usvoji tijekom djetinjstva postavit će temelje njegove prehrane u odrasloj dobi.

Baza piramide - žitarice

Kruh, žitarice, riža, i tjestenina… - preporučuje se 6 porcija dnevnoOva grupa namirnica jako je važna – iz nje naš organizam dobiva energiju potrebnu za rast, igru i učenje, kao i vitamine - naročito one B-skupine.

Ove namirnice sadrže i dosta prehrambenih vlakana koja su jako važna jer pospješuju rad crijeve i pomažu očuvanju zdravlja.

Jedna porcija uključuje :

1 krišku kruha (preporuka je da je od cjelovitog brašna),

pola šalice kuhane tjestenine, riže, zobi, heljde, pšenice ili kukuruza,

3 šalice kokica,

30 g gotovih žitnih pahuljica (cornflakes, müsli…)

Drugi red piramide - povrće i voće

Povrće – preporučuju se 3 porcije dnevno

Povrće sadrži puno vitamina i minerala iznimno važnih za zdravlje. U povrću ima dosta vitamina A koji je jako važan za dobar vid i zdravu kožu.

Jedna porcija uključuje:

1 šalicu svježeg lisnatog povrća ili pola šalice nasjeckanog sirovog povrća (krastavac, koraba, mrkva, paprika, rajčica…),

1 i pol šalicu kuhane mrkve,

pola šalice kuhanog krumpira,

1 pečeni krumpir,

2 kuhane brokule,

pola šalice kuhanog kelja, blitve, kupusa, špinata,

pola šalice salate od krumpira, graška.

Voće i povrće sadrži puno nutrijenata iznimno važnih za naše zdravlje.

Voće – preporučuju se 2 porcije dnevno

Voće je zapravo slatkiš koji gotov dolazi iz prirode. Vrlo je zdravo. Daje organizmu dovoljno važnih vitamina i minerala. U voću ima puno vitamina C koji pomaže očuvanju zdravlja i potiče rast stanica.

Jedna porcija uključuje:

 ½ do ¾ šalice 100% voćnog soka,

1 komad voća (kivi, banana, jabuka, kruška…),

pola šalice nasjeckane dinje ili ¼ šalice nasjeckanog suhog voća,

pola šalice borovnica, malina, kupina,

pola šalice nasjeckanog svježeg ili kuhanog voća.

Treći red piramide - mlijeko, meso, riba...

Mlijeko, jogurt, sir… - preporučuju se 2 porcije dnevno

Glavni sastojak koji dobivamo iz ovih namirnica je mineral kalcij. Trebamo ga da bismo imali jake kosti i zube. Ali više puta treba uzeti jogurt, obrano mlijeko i svježi sir, a katkad maslac i masniji tvrdi ili topljeni sir.

Jedna porcija uključuje:

 1 šalicu mlijeka, sojina mlijeka, jogurta, svježeg kravljeg sira, sladoleda ili pudinga,

40 g tvrdog sira.

Meso, perad, riba, jaja, grah, leća, soja, slanutak i orasi, lješnjaci, bademi, pistacija, kikiriki – preporučuju se 2 porcije dnevno.

Najvažnije što naš organizam treba iz ovih namirnica su bjelančevine (koje nam pomažu izgraditi jake mišiće) i željezo (koje je potrebno za odvijanje važnih procesa u našem tijelu).

Orasi, bademi, lješnjaci, pistacija, kikiriki odlične su grickalice i vrlo su hranjivi.

Jedna porcija uključuje;

 55 do 85 g krtog mesa, ribe, mesa peradi,

¼ šalice lososa ili tune iz konzerve,

1 odrezak od soje,

pola šalice kuhanog graha ili drugih mahunarki (leća, soja, grašak..).

30 g mesa možete zamijeniti dvjema žličicama maslaca od kikirikija ili 1 jajetom.

Vrh piramide - slatkiši i masti

Slatkiši, masna i slana hrana - što manje

Ove namirnice treba jesti u malim količinama. Hrana koja sadrži puno masti, šećera i soli ne osigurava dovoljno osnovnih hranjivih tvari.

Slatkiši imaju puno kalorija a malo hranjivih tvari pa izbjegavajte bijeli šećer, slatka pića, previše meda, slatkih sirupa i slično.

Masti se međusobno razlikuju pa je važno koju vrstu uzimamo. Izbjegavajte masnoće iz mesa i mliječnih proizvoda.

Oko 5. godine dijete može postupno preći s punomasnog mlijeka na mlijeko s 1 do 2% mliječne masti. Kod pripreme jela koristite maslinovo i ostala biljna ulja: kukuruzno, suncokretovo, sojino… i meso koje nema puno masti (krto).

Slatkiši imaju puno kalorija a malo hranjivih tvari pa izbjegavajte bijeli šećer, slatka pića, previše meda, slatkih sirupa i slično.

Manjoj djeci (od 2 do 3 godine) potreban je isti broj porcija kao većem djetetu ali i manje kalorija - pa se preporučuje smanjiti veličinu porcija na ⅔ veličine (brojiti ih kao jedno serviranje) i svakodnevno ponuditi namirnice iz svih grupa pa time osigurati raznoliku ponude.I ne zaboravite...

Važno je odabrati zdravu hranu svaki dan!

Autor: Andreja Strelec Dučak  

SUPERSONIČNI GRAŠAK

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 19 Ožujak 2009 20:50

Hitovi: 3968

Klinci vole povrće ako mu nadjenete fora ime Izbjegava li vaš malac povrće kao što su mrkva i grašak, pokušajte im dati drugo ime, savjetuju stručnjaci.Ukoliko vaša djeca ne žele jesti povrće, znanstvenici vam savjetuju da im nadjenete posebna imena, javlja LiveScience.Studija koja je dovela do ovog zaključka provedena je na 186 četverogodišnjaka i to putem zanimljivog eksperimenta. Djeci su za vrijeme ručka davali mrkve, ali koje su preimenovali u 'Mrkve s X zrakama'. Drugi dan su djeca pojela dvostruko više mrkvi. Djeca su nastavila jesti više mrkvica čak i kad im nakon inicijalnog puta znanstvenici nisu dali posebna imena. Stručnjaci tvrde da 'cool' imena imaju snažan utjecaj na dječji apetit, posebno kad je u pitanju povrće koje inače ne vole jesti. Slične su rezultate pokazale i studije provedene na odraslim ljudima. Isto jelo na jelovniku restorana s neobičnim, egzotičnim imenima prodaje se u puno većim količinama.

TINEJDŽERICA POSTALA NAJMLAĐA SAVJETNICA ZA PRETILOST

Detalji

Objavljeno Srijeda, 21 Siječanj 2009 13:19

Hitovi: 4030

Sedamnaestogodišnja Jess Smith, koja je uspjela skinuti čak 44 kilograma, postala je najmlađa savjetnica za pretilost britanskog National Health Servicea (NHS) Jess je, kad je imala 15 godina, nakupila čak 117 kilograma nakon što je, kako je sama rekla, jela ogromne količine brze hrane, čokoladica i grickalica nakon čega bi pila gazirane sokove. Nakon što su je liječnici upozorili da joj je zdravlje ozbiljno ugroženo i, kada je vidjela svoje fotografije s ljetovanja u Španjolskoj, Jess je odlučila promijeniti nezdrave životne navike.

Objavljeno: T-portal/19.01.2009./E.K.