Namirnice

Kesteni

Detalji

Objavljeno Srijeda, 01 Listopad 2008 00:00

Hitovi: 20002

Kesteni - plodovi jeseni;

JESENSKA DELICIJA

Sa prvim jutarnjim izmaglicama i učestalim kišama priroda nas uvodi u mirnije doba godine :jesen i zimu. Istodobno nam skreće pozornost na prilagodbu i promjene. Dani su sve kraći , temperature sve niže, a priroda sve intenzivnije «gubi svoje ruho».Istodobno postoji prijelazno razdoblje kada sve «pršti» od šarenila boja i dozrelih plodova, što su mnogi opisali kao «zlatna jesen». Rekli bismo da svako godišnje doba ima svoje plodove koji ga na neki način obilježavaju.

Priroda nam u prohladne jesenske dane nudi kesten-pravi jesenski plod i ujedno jedan od simbola jeseni. Hranjive tvari i aktivni sastojci kestena povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prijelaznom razdoblju kada se organizam treba prilagoditi na  sve hladnije dane. 

Pitomi kesten (Castanea sativa) je kultivirana sredozemna biljka vrlo raširena i u Hrvatskoj. U nas ga najviše ima u Istri, u okolici Lovrana i Opatije te na Medvednici. Velike oplemenjene vrste kestena( maruni) zaštitni su znak Lovrana(uz lovor i trešnje) gdje se već tradicionalno svake godine održavaju »marunijade»  na kojima se prezentira široka paleta jela i slastica od kestena i ujedno obogaćuje i dopunjuje turistička ponuda kraja. 

Vrijeme sazrijevanja plodova je rujan i listopad

Plod je karakteristične smeđe boje, bez mirisa, sjajan, polu kuglastog ili zaobljeno plosnatog oblika smještenog u bodljikavom tobolcu. Tobolac sa svojim bodljikavim zelenim omotačem najčešće sadrži 1-3 smeđa jestiva ploda. Glavni sastavni dio kestena je  škrob kojeg u sirovom plodu ima oko 44%. Osim toga u kestenu ima šećera, oko 4% bjelančevina i oko 2 % masti. Plod je bogat vitaminima B skupine osobito B1,B2 i B6  te mineralima: kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom.

Sto grama ploda daje oko 213 Kcal. 

Mogli bismo reći da su kesteni  bogati u ugljikohidratima i siromašni u mastima.Konzumiraju li se pečeni ili kuhani mogu biti ukusan i hranjiv međuobrok koji je svojim blagim i pomalo slatkastim okusom  posebno omiljen među djecom. 

Od kestena se zbog visokog sadržaja škroba može dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano sa brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Najčešće se koristi u obliku kesten pirea, te kao dodatak jelima i juhama. Nezaobilazne su i slastice od kestena od kesten kocki do raznih vrsta torti pa čak i sladoleda .U smrznutom obliku dostupan je cijelu zimu pa se koristi i za pripremu božićnih i novogodišnjih kolača. Prednost kestena je što se  može kombinirati i uz slana i uz slatka jela.

Pečeni kesteni za razliku od kuhanih neodoljivo privlače svojim mirisom i  na neki način daju poseban šarm osobito gradskim ulicama u jesen. Tko može odoljeti svježe pečenim «vrućim» marunima? No kao i sa svim namirnicama bogatim ugljikohidratima, pa tako i sa kestenom i slasticama od njega treba biti umjeren. 

Divlji kesten (Aessculus hippocastaneum)

U Europu je donesen iz Indije i unutrašnjosti Azije, omiljeno je drvo u parkovima i drvoredima, može doseći i 30 m visine. Divlji kesten poznatiji je kao ukrasno drvo. Zahvalno je za sadnju jer podnaša i ekstremne uvjete, brzo raste i dugovječno je te doseže starost i preko 200 godina.

Ima karakteristične cvjetove koji su bijeli ili ružičasti, čunjastog oblika koji stoje u uspravnom položaju i vrlo su dekorativni. Neki europski gradovi primjerice Kijev iskoristili su aleje divljeg kestena  kao zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli industrijsku od stambene zone. Bogate i raskošne krošnje visokih stabala imaju na neki način ulogu»zračnog filtra», a uz to su jako dekorativne zbog intenzivno ružičastog cvata pa su na neki način simbol tog grada .

Divlji kesten je inače rasprostranjen u parkovima i vrtovima širom Europe. Plod je bodljikava čahura u kojoj su smještena 2-3 sjemena. Kad je dozreo bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđe crveno sjeme. 

Ljekoviti dijelovi biljke su: cvjetovi koji se sabiru u svibnju, kora,  te zreli plodovi koji se skupljaju u rujnu i listopadu. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi.Ljekovite i djelotvorne tvari su: glikozid eskulin,  saponini, tanin, smola, masna ulja, flavonoidi , kumarini .Upotrebljava se kao sirovina za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih pripravaka za liječenje venoznih oboljenja .Plod sadrži i oko 40-60% škroba

U farmaceutskoj industriji se koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje. Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo da upija ultravioletne zrake sunca, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv opekotina od sunca.Iz divljeg kestena izrađuje se tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koristi kod lišajeva i proširenih vena.

Stajanjem kesten gubi  na ljekovitosti pa se najčešće izrađuju alkoholne tinkture i ekstrakti. Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara , smanjuje njihovu propusnost te poboljšava mikro cirkulaciju  Neke od namirnica koje  sadrže vitamin P su.:heljda,  grejp, grožđe, šljive, višnje, šipak i crni ribiz, kao i cvjetni prah(pelud). 

Vitamin P inače je odgovoran za dobro stanje vena i kapilara. Važan je za jer pridonosi boljem učinku vitamina C. Pomaže pri stvaranju otpornosti prema infekcijama. Najčešći simptomi pomanjkanja su: sklonost krvarenju i modricama, pucanje kapilara, venozne bolesti.Tinktura koja se dobiva iz  pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta. 

Kesten  se u tradicionalnoj kineskoj medicini(TKM)  preporuča kao hrana i lijek. Inače se po TKM odabire hrana koja odgovara stanju organizma. Isto tako se odabire hrana koja odgovara godišnjem dobu pa u jesen  prelazimo na onu koja ima zagrijavajući učinak za organizam.Po prirodi topao, okusom sladak ima funkciju da jača želudac, slezenu i bubreg, organima koji su i inače tijekom jeseni( slezena, želudac) i zime(bubreg, mokraćni mjehur) po TKM «energetski slabiji»

DIVLJI KESTEN U PRIRODNOJ KOZMETICI 

Zahvaljujući sastavu divljeg kestena koji pored škroba sadrži saponine, tanine, proteine te vitamine :B1, C i K te provitamin A našao je primjenu i u prirodnoj kozmetici.  

LOSION ZA KOSU: ogulite i usitnite 50 gr divljeg kestena, stavite u 1 litru vode i pustite da ključa 15 min. Procijedite kroz gazi i nanesite losion na vlažnu kosu odmah nakon pranja.. Tanini iz divljeg kestena vratiti će čvrstoću kosi. Losion treba nanositi bar dva puta tjedno u trajanju od najmanje mjesec dana. 

MASKA ZA LICE OD KESTENA: nekoliko kestena očistite od ljuske i sameljite .Pomiješajte sa žličicom meda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta  masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od sljeza.Zbog velikog postotka škroba, ali i vitamina B skupine  i vitamina P ova maska pogoduje masnom tipu kože. Zanimljiv svojim oblikom i bojom kesten  možemo iskoristiti i za dekoraciju prostora  i tako unijeti «dašak jeseni» u naše domove.Njegov poseban okus i aroma, odlična je  dopuna iz prirode kojom možemo osvježiti i obogatiti naše svakodnevne jelovnike tijekom jeseni i zime. 

Autor:  Dr. med. Slađana Divković

ACU MEDIC CENTAR ZAGREB 

Centar za akupunkturu i nutricionizam

Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma ,

Vitaminsko-mineralna dijagnostika

J. Šižgorića 19, Špansko,

Tel: 01/ 34 56 974; Mob: 091 580 16 77 

Uppt, Up Dated, studeni 2017.

• < Prethodno
• Slijedeće >