Namirnice

Heljda

Detalji

Objavljeno Utorak, 26 Listopad 2010 18:14

Napisao/la Mirela Vidovic

Hitovi: 17124

(Lat. Fagopyrum esculentum), eng. buckwheat; 

"Medonosno bilje"

"Saracensko žito"

Ostali nazivi: ajda, eljda, hajda, helda, jeljda;

Heljda je sjeme biljke Fagopyrum esculentum. Ime je dobila po grčkoj riječi fagus što u prijevodu znači bukva, te riječi pyros - pšenica. Iako se često pogrešno svrstava u žitarice (zbog sličnosti u pripremi i nutritivnih vrijednosti), ubraja se u jednogodišnje zeljaste biljke iz porodice dvornjača (Polygonaceae).

Zrno heljde je vrlo bogato hranjivim sastojcima, a po vitaminskom sastavu sliči žitaricama (dakle, bogato je vitaminima B skupine). 

Heljda je u Europu prenesena iz Azije u vrijeme križarskih ratova u 15. stoljeću, pa se  primjerice u Francuskoj, heljda i danas naziva «saracensko žito». 

Danas se najviše uzgajau stepskim predjelima Rusije, gdje je omiljena osnovna namirnica. Čak 905% svjetske proizvodnje čini proizvodnja u Rusiji. Inače usprkos svom robusnom vanjskom izgledu, heljda je vrlo osjetljiva tako da uopće ne podnosi nikakve kemikalije, te može uspijevati samo na gotovo potpuno nezagađenom tlu. Iz tog razloga i polja zasijana heljdom donose relativno nizak prinos (u prosjeku oko 6mtc po hektaru) pa je i to jedan od razloga stalanog deficita ove tražene žitarice i namirnice! 

Na našimm područjima uzgaja se u Sloveniji i Međimurju (gdje se smatra posebnim gurmanskim specijalitetom i priprema po posebnim receptima), Bosni, a nešto manje u istočnim krajevima Srbije i Makedonije.

Djelotvorne tvari 

Heljda ima jednu vrlo zanimljivu osobinu koju nema ni jedna druga žitarica. Na zeljastoj stabljici razvija se i do 2000 krupnih mirisnih, bijelih, ružičastih i crvenih cvjetova složenih u grozdaste cvatove vrlo bogate nektarom. Cvjetovi se razvijaju neujednačeno tako da vrijeme cvatnje traje i do 30-tak dana. Stoga poljoprivrednici koriste tu prirodnu simbiozu pčela i heljde dvojako: dovoze košnice pčela u cvatuću heljdu, pa istodobno dobivaju izvrstan med i povećavaju prinos heljde maksimalnom oplodnjom, koja može biti i do 50% veća od one bez pomoći pčela! 

Zrno heljde vrlo je bogato hranjivim sastojcima (na 100 grama ima cca 350 kcal!), mineralnim solima i vitaminima. Najbogatija je ugljikihidratima /72,9%), bjelančevinama (11,7%), te biljnjim uljem (2,4%). Od mineralnih sastojaka najbogatija je kalijem (448 mg%) i fosforom (282 mg%) te kalcijem (114 mg%), te sadrži rutin, biljni flavonoid. 

Rutin 

Niti jedna druga žitarica nije bogata rutinom kao heljda (nalazi se u zeljastoj stabljici). Ovaj flavonoid  aktivira zaštitni mehanizam u stanicama krvotoka u našem organizmu. Bez rutina (biljna zaštitna tvar) sitne kapilare u vezivnim tkivima postaju porozne, šire se, a krvna plazma prodire u okolna tkiva.   Flavonoid rutin mora biti nataložen u stanicama kako bi mogao «štititi» vitamin C od oksidacije (slobodnih radikala). Rutin pored toga ima i ljekovita svojstva u čitavoj prirodi, od najmanjeg kukca do ljudi, jer flavonoidi poput rutina zaštitna su sredstva protiv bakterija!  

Ljekovitost heljde 

Zbog tog svog specifičnog sastava heljda je namirnica koja se preporučuje kod:

a)      bolesti vena, proširenih žila i pucanja potkožnih kapilara;

b)       pomaže kod krvarenja desni i krvarenja iz nosa;

c)       jača vezivna tkiva i  ublažava hemeroide;

d)      štiteći srce i krvne žile također sudjeluje u snižavanju lošeg (LDL) kolesterola;

e)      pospješuje prokrvljenost tkiva;

f)       posebno je preporučljiva djeci jer spriječava probavne tegobe i smetnje (lako probavljiva);

g)      spriječava reumatska oboljenja i artritis;

h)      jača imunitet;

i)        kompletno regulira krvotok; 

Heljda u kulinarstvu 

Mnogi heljdu zbog gastronomskih osobitosti više cijene od riže i koriste je pri pripremi namirnica kojima je osnovni sastav ili dodatak riža (sarma, punjena paprika, razna rižota, pudinzi i slično).

Zrno koje se koristi za ljudsku prehranu je trokutastog oblika, može se kuhati kao riža, oguliti i onda pripremiti u obliku heljdine kaše (za juhe i popečke), ili se može samljeti i na taj se način dobije kvalitetno brašno za pripremanje palente ili vrlo ukusnog kruha i peciva (kao dodatak brašnu drugih žitarica).   

Također radi svoje lake probavljivosti preporučuje se djeci, starijim osobama i osobama koje imaju problema s probavom.  Iz toga razloga preporučujemo za doručak Musli od heljde!! 

Savjet: kada se pšeničnom brašnu dodaje heljdino, tijesto postaje nježnije kao da je u njemu dosta maslaca.  

Zaista je prava šteta što se ova vrijedna i zanimljiva žitarica zapostavlja i zapravo još dan danas nije potpuno prepoznata. Nadamo se da će ljubitelji heljde (osobno sam ja jedan od tih, umjeto riže najčešće koristim heljdu a isto tako kao dodatak raznim salatama!!), kulinari i gastronomi te svi poklonici zdrave prehrane promovirati ovu hvalevrijednu i kvalitetnu namirnicu! 

Uppt, 26.10.2010./Mirela

Na našim stranicama u rubrici Recepti  preporučujemo Vam  neke od recepata: 

Musli od heljde;

Krem juha od heljde;

Heljda u umaku od maslina s mentom;

Varivo od heljde i graška; 

Ostali recepti od heljde!

Povrće s prosom 

http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2653:povre-s-prosom&catid=32:glavna-jela&Itemid=56

Napomena:  Također  se ovaj recept može primijeniti i na povrće s heljdom. Također vrlo ukusno jelo!

Osobna preporuka (Mirela): heljdu upotrebljavam obavezno u kombinaciji s povrćem i dodatak raznim salatama, te također kod različitih jela gdje se dodaje riža (sarma, punjene paprike, ćufte, punjene tikvice i sl.) a također i heljdu dodajem u juhe umjesto tjestenine!

Izvori podataka:

Knjiga: «Ljekovitost voća i povrća – Hrana koja liječi», K. Oberbeil i dr. C. Lentz, Zagreb, Veble Commerce, 2004.

Knjiga: «Vegetarijanska kuhinja», Ljubomir  i Marija Grubor,  Zagreb, SNL. 1989. 

• < Prethodno
• Slijedeće >