UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Zdravlje
ALZHEIMEROVA BOLEST
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 20 Rujan 2010 10:08
- Hitovi: 6520
(Alzheimers Diseases)
Dr.sc. Ninislav Mimica, predsjednik HUAB-a Mira Dajčić, potpredsjednica HUAB-a i voditeljica Savjetovališta za članove obitelji oboljelih Alzheimerova demencija je sindrom koji se javlja kao posljedica Alzheimerove bolesti. Bolest počinje postepeno, a s napredovanjem bolesti dolazi do sve veće pojave poremećaja ponašanja bolesne osobe u svakodnevnom životu. Bolesna osoba nije svjesna svih tih promjena, ali okolina oboljele osobe uočava promjene u ponašanju i ukoliko se neke od slijedećih promjena uočavaju kod člana Vaše obitelji ili na radnom mjestu – potražite stručno mišljenje liječnika – neurologa i psihijatra koji se bave problematikom Alzheimerove bolesti.
Promjene u ponašanju koje mogu upućivati da se radi o Alzheimerovoj bolesti:
1. Poremećaj pamćenja: razvija se postepeno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.
2. Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari – ključeva, naočala i sl.
3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanjem riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima – frazama.
4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.
5. Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
6. Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.
7. Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
8. Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje sa naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje sa izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
9. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanjem stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
10. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom i prestrašenom osobom.
Prvi i najizrazitiji simptom je gubitak pamćenja, nastavlja se psihičko propadanje i uz dosta dugo zadržavanje dobrog fizičkog izgleda pod pojmom „očuvane fasade“ dolazi i do fizičkog propadanja, te nepokretnosti.Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, liječnička skrb i skrb okoline poboljšava kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznati ovaj niz simptoma bolesti koji mogu ukazivati na početak bolesti, također je važno rano upućivanje liječniku kao i kontaktirati Savjetovalište za članove obitelji oboljele osobe od Alzheimerove bolesti.
Objavljeno: Hrvatski časopis za javno zdravstvo, br. 18 od 7.travnja 2009.g.
LINK - http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=14033
Aktivnosti Savjetovališta za članove obitelji oboljelih
Savjetovalište djeluje u sklopu Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest u Zagrebu, Vlaška ulica 24, sa stalnim radnim vremenom srijedom od 14:00 do 16:00 sati, kao i prema dogovoru, a sve informacije u vezi bolesti mogu se dobiti na SOS telefon 091/ 569 16 60 ili se pitanja mogu poslati na adresu Udruge.
Njihovo istraživanje, koje je objavljeno u istom časopisu, pokazalo je da ljudi koji boluju od šećerne i od Alzheimerove bolesti pamćenje gube sporije nego ljudi koji boluju od demencije ali ne i od šećerne bolesti.
Za MojDoktor: Lovro Lamot, dr.med./09.11.2009.