UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Namirnice
Paprika
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 16 Svibanj 2010 14:32
- Hitovi: 10835
(Capsicum annuum)
Ostali nazivi: Crveni papar, Paparata, Piperka, Turski papar;
Porijeklo
Pradomovina paprike je tropska Amerika, određenije – Meksiko i Guatemala. Sjemenke jedne vrste paprike pronađene su u grobovima starih Peruanaca, što je dokaz o postojanju toga povrća još od (pra)davnine.
Za prijenos paprike iz Amerike u Europu zaslužan je Kristofor Kolumbo. Naime, 1494. godine dr. Chanca, liječnik iz Sevilje, koji je pratio Kolumba na njegovom dugom putovanju do Amerike, prvi je (nakon povratka u Španjolsku) opisao plodove paprike – tadašnjim Europljanima nepoznate biljke. Međutim, trebalo je proći čak čitavo jedno stoljeće da paprika prijeđe put od ukrasne biljke do korisnog povrća i pojavi se na stolovima Europljana kao dio ukusne i korisne hrane.
Nakon ukrašavanja vrtova ili kao dekoracija stolova, paprika je konačno postala ono što i zaslužuje – visokovrijedna namirnica. Paprika je prvorazredno ljekovito povrće.
Smatra se da plodovi paprike, zbog svojih antioksidanata i djelotovnih tvari, produžuje život. Svjetleće zelene, crvene ili žute paprike obožavaju tropske krajeve i vlažno-toplu klimu, jer njihovo podrijetlo je iz srednje i južne Amerike. U međuvremenu njihov uzgoj raširio se na područje Sredozemlja te sjevernu Arfiku i Aziju.
Danas je poznato oko 200 različitih vrsta paprike koje možemo razlikovati po obliku (okrugla, stožasta, duguljasta) i prema boji (zelena, žuta, narančasta).
U našim krajevima paprika daje plodove jedanput godišnje, a u tropskim krajevima više puta tijekom godine, s obzirom na drugačije klimatske uvjete.
Opis
Kad bi smo se pitali koji je najbogatiji izvor vitamina c, odgovor bis e sam nemetnuo – vitamin C! No, prevarili bismo se.
Tradicionalno slaveljene izvore vitamina C u agrumima, paprika dvostruko nadmašuje te «drži korak» sa bogatimm bobicama borovnice.
Količina C vitamina u paprici ovisi o sorti te podneblju u kojem se uzgaja. No bez obzira količina vitamina C u njima varira od 40 do čak 400 mg.
Kod nas u našim domaćim sortama prosječna količina vitamina C iznosi oko 110 mg.
Energetska vrijednost paprike je niska (od 30 – 45 kcal) što ovisi o sortama (nešto niža kalorijska vrijednost je u mesnatim zelenim paprikama) također je botaga vitaminima (C, B, E i A) i mineralima (kalij, fosfor, željezo i cink) koji su sadržani u njenom mesnatom dijelu.
Pored svih svojih nutritivnih vrijednosti, papriku ipak svrstavamo u namirnicu najviše cijenjenu zbog svog bogatstva vitaminom C iako ne treba zanemariti i ostale njene nutritivne vrijednosti.
Naime, našim je stanicama vitamin C potreban cijeli dan za brojne kemijske metaboličke procese. Vitamin C je aktivna tvar koja izuzetno snaži imunitet, te je važan za djelovanje naših žlijezda. Paprikom (npr. 1 plodom) akumuliramo dostatnu količinu vitamina C kojeg bi inače uzeli s više namirnica odjednom!
Međutim, paprika ima još jednu osobinu, a to je da kiseljenjem ili dubokim zamrzavanjem u hladnjaku njena hranjjiva vrijednost se ne mijenja, a količina vitamina C gotovo je ista kao i u svježoj.
Pored vitamina C, paprika sadrži:
1) kapsaicin najvažnija djelotvorna tvar koja zajedno sa vitaminom C, djeluje preventivno u obrani organizma od infekcija, te spriječava poremećaj prokrvljenosti;
2) bogata je biljnim pigmentima karotenima (provitamin A) potrebnim za zaštitu sluznice, zdrave oči i vitalnost stanica);
3) vitamine grupe B (B1,B2, B6) i nijacin – potrebnim za metabolizam bjelančevina;
4) sadrži ugljikohidrate (5,3-8,0%);
5) bjelančevine (1,2-1,5%);
6) sadrži minerale, kalcij, fosfor, željezo i kalij čiji je postotak nešto veći u svježim crvenim paprikama;
7) bogata je elementima u tragovima, osobito cinkom (važnim u održavanju hormonalne ravnoteže i funkcioniranje moždanih stanica);
8) energetska vrijednost paprike na 100 g mijenja se od sorte do sorte. Crvena svježa paprika ima cca 45 kcal, dok zelena mesnata ima cca 28 kcal;
9) sadrži dosta celuloze, tako da je teško probavljiva, te se ne preporuča osobama koje imaju probavne smetnje, ali zato je izuzetno dobra namirnica pri smanjenju prekomjerne težine, jer dugovremeno daje osjećaj sitosti.
Ljekovitost paprike
Ljekovita svojstva paprike poznata su od davnina, a široka upotreba i njena rasprostranjenost kao i priprema na mnogo načina govori o njenoj izuzetnojvrijednosti.
Novija istraživanja pokazala su da kapsaicin može smanjiti rizik razvoja raka prostate (stručni medicinski časopis Aerzte-Zeitung).
Japanski istraživači su proveli klinička ispitivanja i utvrdili da je zajutrak koji je sadržavao kapsaicin, 23 % povećao potrošnju energije za probavu hrane; dodatak crvene paprike eksperimentalnim obrocima također je povećao i oksidaciju masti.
1) štiti organizam od infekcija svih vrsta, te održava imunitet i daje energiju organizmu;
2) pomaće kod poremećaja prokrvljenosti;
3) velika koncentracija kapsaicina pomaće u prevenciji raka prostate;
4) doručak koji sadrži paprike (kapsaicin) povećava za 23% potrošnju energije za probavu hrane;
5) jača srce i krvotok;
6) djeluje preventivno protiv migrena (kapsaicin);
7) jača sluznicu čitavog tijela;
8) pomaže osobljelima od ateroskleroze, jer njezin sastav citrin povoljno utječe na popustljivost kapilara i čini ih elastičnima;
9) paprika svojim ljuckastim okusom povećava nivo histamina u krvi koji služi kao obrambeni sustav organizma za reumatska oboljenja;
10) poboljšava snagu vida;
11) aktivira izmjenu tvari u metabolizmu bjelančevina; (skupina vitamina B);
12) pojačava aktivnost žlijezda; (cink);
13) poboljšava sposobnost koncentracije i povoljno djeluje na stres (vitamin C);
14) otklanja želučane smetenje i poremećaje probave, održavajući sluznicu crijeva zdravu;
15) pomaže pri smanjenju tjelesne težine radi svoje nutritivne vrijednosti i dosta celuloze (prvenstveno u kori) koja se duže zadržava u crijevima i tako daje dugotrajniji osjećaj sitosti;
16) pušačima se obavezno savjetuje uzimanje 1 paprike djevno, radi potrebe nadoknade vitaminom C, koji se kod pušača sa svakom cigaretom smanjuje;
Upotreba u kulinarstvu
Paprike svojim zelenim, crvenim i žutim plodovima ne samo da unose obilje kvalitetnih nutrijenata u naše jelo, već i pregršt prirodnih boja, koje se mogu kombinirati sa različitim namirnicama i tako estetski i vizualno obogatiti naš stol.
Papriku je zapravo najbolje uzimati u svježem, sirovom stanju, jer je tako njihova vitaminska iskoristivost najbolja. Međutim, naše kulinarske tradicije još uvijek papriku prepoznaju najviše kao zimsku preprehranu («filana paprika» ili pečena sa češnjakom), no trebalo bi naći kompromis i uzimati papriku u svim oblicima i u svim kombinacijama i sa drugim namirnicama!
Papriku se također i najviše prepoznaje kao začinski ljuti dodatak jelima, odnosno po žestini i jačini njenog okusa. Tako na tržište dolaze razne vrste začinskih paprika od slatke, poluljute i ljute paprike, te posebnih vrsta «chilli» papričica za pripremu specifičnih jela i priloga («meksičke tortilje» te «chilli umaka»). No, u svakom slučaju ne treba pretjerivati sa ljutom paprikom kao začinom!
Savjeti:
1) Ukoliko papriku jedete sirovu (a to je najbolji izbor), ili kao dodatak salatama, plodove narežite tek kratko prije nego ih stavite na stol i začinite s malo maslinovog ulja. Na taj način ćete tijelu osigurati veću iskoristivost dragocjenog beta-karotena.
2) Dovoljan je jedan obrok svježih paprika kako bismo pokrenuli organizam i oživjeli stanice.
3) Najukusniji su debeli i čvrsti plodovi.
4) U našim trgovinama ima velik izbor svih vrsta paprika, a najviše dolaze iz balkanskih zemalja, Italije i Španjolske.
5) Ukoliko osobe imaju zdravstvenih problema s gušteračom i jetrom, neka ipak izbjegavaju ovu namirnicu.
Posebno preporučujemo uvrstiti papriku u svakodnevne obroke radi svih njezinih nutritivnih svojstava a posebno radi osvježavajućeg djelovanja koje ima na naš organizam. Posebno je intresantno da se ona kao sirova može konzumirati sa nizom ostalim namirnica (osobito u kombinaciji sa posnim kravljim sirom, te orašastim plodovima), koje neće narušiti tjelesnu težinu, a pomoći će da se bolje osjećamo i u programima pri smanjenju suvišnih kilograma.
Uppt, Up Dated, kolovoz 2014./Pripremila: Mirela Vidović
Izvori podataka:
a) Knjiga: «Ljekovitost voća i povrća – Hrana koja liječi», K. Oberbeil i dr. C. Lentz, Zagreb, Veble Commerce, 2004.
b) Knjiga: «Vegetarijanska kuhinja», Ljubomir i Marija Grubor, Zagreb, SNL. 1989.
c) Objavljeni podaci sa sa web stranica http://www.hah.hr/images/data/Paprika.jpg
PREPORUČENI RECEPTI
Salata (autoska slika navedenog recepta):
Paprike punjene svježim sirom, autorska slika (Mirela)