UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Namirnice
ČOKOLADA
- Detalji
- Objavljeno Subota, 03 Studeni 2007 19:54
- Napisao/la Mirela Vidovic
- Hitovi: 9190
ČOKOLADA
Komadić sreće iz male crne kockice;
Čokolada se zapravo razvila iz osjetljivosti Europljana na gorki napitak starih Maja, zvan chocolatl. Maje su prvi kultivirali kakaovac, i to još prije 2.600 godina.
Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa. Zrno kakaa je plod biljke kakaovca Theobroma cacao, (što znači «hrana za bogove») koju čovječanstvo poznaje već tisućama godina. To je zimzeleno drvo, s crvenkastim i žutim cvjetovima, koje je, ako raste u divljini, visoko 20-ak metara i živi do 150 godina, dok su stabla uzgojena na plantažama visoka 5-10 metara. Stablo kakaovca daje plod tek nakon pet godina, a maksimalan urod postiže između 10 i 25 godina starosti. Beru se mahune, koje se otvaraju uz pomoću drvenih čekića i vade se plodovi (iz jedne «mahune» se prosječno može izvaditi oko 20-50 blijedožutih zrna sjemena) Oni se naslažu na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smeđe. Jezgra se pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja otječe, i počinje se stvarati čokoladni okus. Nakon fermentacije, plodovi se suše i kuhaju. Nakon kuhanja , počinje «put čokolade», gdje se plodovi usitnjavaju i melju u gustu tekućinu. Tekućina otvrdnjuje hlađenjem. Smjesa koja nastaje baza je svih čokoladnih i kakao proizvoda.
Sastav čokolade i pozitivni učinci na zdravlje
Čokolada, prvenstveno tamna čokolada, izvrstan je izvor raznih kemijskih spojeva (oko 380 poznatih) koji djeluju samostalno ali i u raznim kombinacijama.
Neki od njih djeluju na mozak kao blagi stimulansi, a neki na središnji živčani sustav, jer čokolada provocira proizvodnju prirodnih opijata na živčanim završcima i u mozgu što izaziva suforiju i manju osjetljivost na bol.
Čokolada sadrži :
· 100 grama čokolade s više od 50 posto kakaa sadrži 560 kcal;
· 100 g mliječne čokolade 550 kcal., a razni dodaci (orasi,lješnjaci, voće itd. povećavaju njenu kalorijsku vrijednost
· folnu kiselinu, beta karoten, lecitin te vitamine B1, B2, B5, B6, E i PP.
· iznimno je bogata fosforom i magnezijem, a sadrži i veće količine željeza, cinka i kalija.
· U 100 g kvalitetne čiste čokolade s visokim udjelom kakaa ima 400 mg kalija, 300 mg magnezija, 280 mg fosfora, 100 mg kalcija, 12 mg natrija, 3 mg željeza, u tragovima bakra, 500 mg teobromina, 68 g kofeina, 54 g ugljikohidrata, 30 g masti te 9 g dijetalnih vlakana i 6 g bjelančevina.
· kofein - prisutan je u malim količinama, (npr. šalica čokolade sadrži oko 10 mg, dok mala šalica crne kave sadrži 60-120 mg), ali vrlo brzo stimulira živčani sustav – jak stimulans – brzo podiže energiju, ali brzo je i otpušta – nakon 30-tak minuta od uzimanja
o Savjet: poželjno je izbjegavati čokoladu prije odlaska na spavanje jer može uzrokovati i pojavu nesanice.
· teobromin - prisutan je u većim količinama nego kofein, međutim ima slabiji stimulativni učinak, ali u kombinaciji s drugim sastojcima izaziva,pored ugode i stanja blaženstva, regulira krvni tlak, opušta krvne žile, regulira živčani sustav kanabinoidne (cannabionid) sastojke nalik aktivnim supstancama marihuane – izazito psihoaktivni sastojci
· feniletilamine - sastojci koji podižu duh i tijelo kao što je učinak amfitamina – stimulansa umjetničkih «duša»
· polifenole – antioksidanse ili «hvatače slobodnih radikala» koji spriječavaju da kolesterol oksidira u krvi i začepi krvne žile, ometaju nastanak upalnih procesa te pojavu reume i astmeZnanstvenici su otkrili kako jedna "kockica" tamne čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crvenog vina.
· proteine – potrebne za održavanje i oporavak masnih stanica – uglavnom zasićenih masti, do 50%;
· vitamin E - topiv u masti, bitan za zaštitu integriteta stanične membrane;
· željezo – neophodno za nastajanje hemoglobina, nositelja kisika u krvi;
· bakar – pomaže metabolizmu, formiranju melanina u koži i kosi i funkciji centralnog živčanog sustav;
· antioksidanse – katehine – (koji se inače nalaze u čaju, voću i povrću) koji štite tijelo od degenerativnih bolesti kao što su infarkt
· magnezij, kalcij i fosfor koji su potrebni za jačanje kostiju i zubiju, te pomažu u smirivanju ženske nervoze prilikom mjesečnice, a i općenito utječu na podizanje raspoloženja
· 50% čokolade čine masti – zasićene masnoće – tzv. stearinska kiselina – pomaže oslobađanju endorfina «hormona sreće» i na taj način nam stvara osjećaj zadovoljstva
· čokolada sadrži i preko 400 poznatih kemijskih sastojaka uključujući metilksantin-teobromin, kofein, teofilin, serotonin, triptofan, anandamid, histamin
· čokolada smanjuje štetnost tzv. »lošeg kolesterola» , a za 10% povećava razinu dobrog kolesterola Dokazano je da se uzimanjem 22 g kakao praha i 16 g tamne čokolade na dan bitno smanjuje taloženje lošeg kolesterola na stijenkama krvnih žila. konzumacija tamne čokolade može olakšati kontrolu dijabetesa i visine krvnog tlaka
U svakom slučaju, bez obzira na zdravstvene kvalitete čokolade, treba pripaziti, jer 100 grama crne čokolade sadržava cca 500-600 kcal!!
Zanimljivost: za samo kilogram čokolade potrebno čak 1.000 zrna kakaovca!
Čokolada deblja ili ne!?
Mi iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine, o čokoladi govorimo kao o namirnici za uživanje, namirnici koju treba konzumirati povremeno, kockice koje ćemo podijeliti s prijateljima uz zajedničku kavu, namirnica koja će nam svojim okusom dati do znanja «da je zaista hrana bogova» i da je ne moramo konzumirati svakodnevno, jer onda nije užitak – već obična slastica bez «porijekla». Jedina uvjetno rečeno negativnost koju uz čokoladu spomenemo je – oprez – i čokolada ima kalorije!!! Međutim nema razloga za grižnju savjesti ili paniku ako smo u jednom momentu pojeli cijelu čokoladu! Desi se. No, ne smijemo dozvoliti da čokolada vodi nas ili nas kontrolira, mi moramo imati osjećaj za mjeru i konzumirati je naprosto kao ritual, ceremoniju, obred – nešto što se ne odvija svaki dan već samo u specijalnim prilikama kada svojim emocijama i hormonima «damo oduška»!!!!!
Također, ako uživamo u njenom okusu, onda je radije konzumirajmo kao takovu, a kolače i ostale slastice nastojmo raditi sa uamnjom količinom čokolade – a više zamjena kao što je rogač – jer šteta je čokoladu «utopiti u dodatnim kalorijama» koje će nas ipak opteretiti, a izvorni okus će se «izgubiti». Ma kakvog god naziva ili okusa bila, uvijek godi našem nepcu, i rijetko kada smo toliko strogi s ocjenama da «ova ili ona čokolada ne valja»!!
Uppt/prosinac 2007./Sonaj Njunjić/Mirela Vidović
VAŠE ZDRAVLJE BR. 76, 2011:
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/2173/
ZDRAV ŽIVOT (2008)
http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=prica_o_cokoladi&art=711
NAJSKUPLJE ČOKOLADE NA SVIJETU
LUKSUZ - „La Madeline au Truffe“
Pola kilograma najskuplje čokolade na svijetu stoji 13.000 kuna!! Poslije dijamanata najbolji prijatelj svake žene je - ČOKOLADA.
Da ovo potonje nije uvijek jeftino zadovoljstvo, dokazuje najskuplja čokolada na svijetu čija okruglica stoji 1300 kuna, a pola kilograma 13.000 kuna!! Ovu čokoladu nazvanu „La Madeline au Truffe“ priprema kuhar Fritz Knipschildt, koji je čokolateriju osnovao 1999. godine u Danskoj. Kuglica „La madeline au Truffe“ sastoji se od 70%-tne Valrhona tamne čokolade, bogate kremom, šećerom, vanilijom i rijetke vrste francuskih gljiva. Gljiva se umače u „bogatu odjeću“ od čokolade i finog kakao praha.
Kad je gotova, slastica se pakira u srebrnu kutiju svezanu vrpcom. Čokoladica se radi na zahtjev, a njezin rok trajanja je sedam dana. Objavljeno VL, 04.08.09. (aka)
Chocopologie
Čokoladna slastica je najskuplja na svijetu. Pravi je kompanija Knipschildt, a pola kilograma košta 2600 dolara. Napravljena od 70 postotne Valrhona čokolade i slatke pavlake te se 24 sata namače u vaniliji i čistom ulju od tartufa. Kakao prah se dodaje ručno.
Noka
Noka pravi najbolju tamnu čokoladu zahvaljujući odabiru najboljeg kakaa sa plantaža u Venecueli, Obali Slonovače, Trinidada i Ekvadora. Sastoji se od 75% kakaa i ostalih sastojaka, poput kakao maslaca i sl. Ono što je posebno kod ove čokolade jeste da ne dodaje nikakve aditive niti aromu vanilije. Okus je 100% autentičan. Proizvodi je Noka Vintages Collection, a košta 854 dolara za pola kilograma.
Delafee
Za one koji vole da jedu zlato Delafee čokolada je pravi izbor. Umjesto da čokoladu prave sa lješnjacima ili bademima, na svaku kuglicu ručno su dodali pravo jestivo 24-karatno zlato. Od ostalih sastojaka u čokoladi ima šećera, ulja od kokosa, kakao maslaca, mlijeka u prahu i vanilije. Čokoladu prvi švicarski Delfee, a pola kilograma košta 504 dolara.
Richart
Čokolada Richart možda jeste četvrta najskuplja čokolada na svijetu, ali je napravljena od 70% Criollo kakaa iz Venecuele kojeg smatraju najkvalitetnijim kakaom za čokoladu na svijetu. Zrna kakaa su fino usitnjena tako da daju jedinstven ukus čokoladi. Richart čokoladi se dodaju najbolje vrste badema, kupina, jagoda te mnoštvo egzotičnih začina. Richart se proizvodi u Francuskoj, za 120 dolara dobit ćete pola kilograma čokolade.
Godiva G
Slavna Belgijska čokoladerija Godiva, nedavno je predstavila “G” kolekciju. Čokolade se prave od različitih sastojaka, poput smjese sa 100% kakao maslacem, tasmanijskim medom te meksičkom ljutom čokoladom. Godiva G kolekcija je najjeftinija. Košta "samo" 177 dolara za pola kilograma.
Napomena (Mirela) :
Ispred izloga čokolaterije Godiva u Bruxellesu!
Vezani tekst:
5 dobrih razloga zbog kojih se isplati jesti tamnu čokoladu
1. Zdravlje srca - Tamna čokolada štiti zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Klinička istraživanja potvrđuju da nekoliko kockica čokolade dnevno smanjuje krvni tlak, poboljšava protok krvi, sprečava stvaranje ugrušaka i smanjuje razinu LDL (štetnog) kolesterola.
2. Antidepresant - Čokolada sadrži serotonin, koji djeluje protiv depresije, i endorfin, koji daje osjećaj zadovoljstva. Čokolada je odavno poznata kao afrodizijak, što ju čini popularnim poklonom na dan zaljubljenih.
3. Riznica antioksidanata - Tamna čokolada i kakao bogati su antioksidantima - prirodnim spojevima, koje možemo pronaći u voću, povrću, žitaricama i orašastom voću. Antioksidanti štite naš organizam od prijevremenog starenja i mnogih bolesti, uključujući rak.
4. Regulacija šećera - Bez obzira na svoj slatki okus, tamna čokolada ima niski glikemički indeks. To znači da konzumiranje tamne čokolade ne podiže razinu šećera u krvi, što je dobra vijest za dijabetičare. I ne samo to - flavonidi, koje sadrži čokolada, upravo liječe dijabetes, jer poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin i glukozu.
5. Važni minerali - Poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Zašto tamna čokolada?
- tamna čokolada sadrži više antioksidanata, nego mliječna, jer ima veći udio kakaa!
- tamna čokolada ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima - što je bolje za osobe, koje žele smršaviti.
Mitovi i činjenice o čokoladi
1. Čokolada sadrži puno kofeina
Nije istina. Čokolada sadrži male količine kofeina. Jedna tamna čokolada (100 gr) sadrži od prilike istu količinu kofeina, što i jedna šalica kave.
2. Čokolada uzrokuje akne
Nije točno. Istraživanja nisu pokazala nikakvu povezanost između akni i konzumiranja čokolade, čak i u velikim količinama.
3. Čokolada uzrokuje karijes
Nije istina. U zadnje vrijeme znanstvenici se sve više slažu s time, da nije samo šećer uzrok karijesa, nego bilo koja hrana koja se dugo zadržava u ustima. Na primjer, grickalice i suho voće mogu se lako zaglaviti između zubi i postati uzrokom karijesa.
4. Puno je ljudi alergično na čokoladu
Zabluda. Alergija na kakao je rijetka pojava. Većina ljudi je alergična na mlijeko, jaja, soju, pšenicu i orašasto voće, koje može sadržati čokolada. Ako ste alergični, pažljivo čitajte etikete i kupujte tamnu čokoladu, koja ne sadrži ove alergene.
Nemojte pretjerati sa čokoladom
Kao i u svemu, u prehrani je potreban balans. Jesti čokoladu je dobro, ali nije dobro ako ju jedete previše. Nekoliko kockica tamne čokolade dnevno je dovoljno da dobijete dobrobit od antioksidanata i minerala, koje sadrži.
Najzdravija je čokolada iz biološkog uzgoja, koja ne sadrži bijeli šećer.
Uppt, dopuna, ožujak 2011.