Dijete

SINDROM NOĆNOG JEDENJA

  • Ispis

 www.moda.hr/744.aspx         

 

NIGHT EATING SYNDROM

Pražnjenje hladnjaka u noćnim satima nije samo proždrljivost, nego bolest u pravom smislu te riječi, koja najčešće pogađa nezadovoljne žene. Evo kako se liječi!  Tijekom dana osoba ne osjeća glad i nema apetita, često čak i preskače obroke, no kako se približava večer, potreba za hranom postaje sve veća: više od trećine dnevnog unosa kalorija konzumira nakon večere ili u kasnim noćnim satima.

Jeste li se prepoznali?  Prema najnovijim podacima, noćni "proždrljivci" čine čak oko 1,5 posto ukupne populacije. U većini slučajeva riječ je o ženama koje su nezadovoljne svojim emotivnim životom ili karijerom ili jednostavno proživljavaju vrlo stresno razdoblje u životu.  

U stručnoj terminologiji taj se problem naziva Night Eating Syndrom ili sindrom noćnog jedenja. Osobe koje pate od ovog poremećaja često pate od nesanice ili učestalih noćnih buđenja (od jednog do tri ili četiri tijekom noći). Ništa ih ne može zaustaviti, čak ni činjenica da noće u tuđem domu: uvijek će naći načina da dođu do hladnjaka ili smočnice jer hrana je, posebice ugljikohidrati i škrob, za njih jedino učinkovito sredstvo za smirivanje tjeskobe i uspavljivanje.  

Stres za organizam
Uzroci ovog poremećaja još nisu u potpunosti razjašnjeni. Zasigurno su za sindrom noćnog jedenja krivi genetski faktori (u 17% slučajeva), ali i faktori okoline, primjerice stres i depresija. Osim toga, kod nekih su primijećene i pogrešne prehrambene navike, na primjer skloni su preskakati doručak i malo jesti tijekom dana. Istraživanja su pokazala da osobe koje preskaču doručak i drastično smanjuju količinu hrane za ručak stvaraju predispoziciju za razvoj ovog poremećaja
.

Oboljeti mogu osobe bilo koje starosne dobi, no žene između 25 i 40 godina izloženije su riziku od muškaraca. Oboljele osobe u početku uspijevaju zadržati normalnu tjelesnu težinu, no s vremenom postaju sve izloženije povećanom riziku od pretilosti. Sindrom noćnog jedenja je bolest koja postoji oduvijek, iako je u prošlosti odnos prema hrani bio bitno različit nego što je to danas.

Studije i istraživanja koja se odnose na sindrom noćnog jedenja novijeg su datuma, no bolest je prvi definirao američki psihijatar Albert Stukard još 1955.

Umjesto grickalica
Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju svoju omiljenu hranu: slane i slatke grickalice i snack zalogaje koji obiluju ugljikohidratima, šećerima i masnoćama. No, treba naglasiti da se ne radi o prejedanju u doslovnom smislu te riječi: obično prilikom svakog noćnog buđenja konzumiraju od 200 do 300 kalorija. No, na duže vremensko razdoblje takva navika može dovesti do debljanja.

Za liječenje sindroma noćnog jedenja primjenjuje se farmakološka terapija na bazi sertralina, koji djeluje kao antidepresiv, te na bazi topiramata, antiepileptika koji se pokazao učinkovitim u suzbijanju noćne gladi. No, ne treba zapostaviti ni psihološku kognitivnu terapiju, kojom se nastoji djelovati na promjene navika oboljele osobe, s ciljem da osoba počne planirati svoje dnevne obroke te da se navikne jesti i onda kada ne osjeća glad.

Također, učinkovite mogu biti i neke metode za poboljšanje sna te za kontrolu stresa, koji je jedan od glavnih faktora rizika. Pražnjenje hladnjaka u noćnim satima nije samo proždrljivost, nego bolest u pravom smislu te riječi, koja najčešće pogađa nezadovoljne žene. Evo kako se liječi!  

Vježba prije spavanja
Neki doista pate od ovog sindroma, a neki samo hodaju po rubu u situacijama kad su pod jakim stresom. U tom slučaju, takvo nezdravo ponašanje moguće je obuzdati nastojeći pravilno rasporediti obroke tijekom dana, bez preskakanja, te dajući prednost doručku kao najvažnijem obroku. Kako bi se izbjegli noćni napadi gladi, prije odlaska na počinak napravite sljedeću vježbu: zatvorenih očiju i duboko dišući ponavljajte u sebi rečenicu "Osjećam se sita s onim što sam pojela tijekom dana". Ponavljajte vježbu nekoliko večeri uzastopno i nemojte odustajati ako, kad zatvorite oči, počnete zamišljati sendviče ili kekse: večerali ste i ovo što osjećate nije glad, nego iluzija da dodatnom hranom možete smiriti tjeskobu.

Kako znati imate li predispoziciju?
Ukoliko se prepoznate u najmanje tri od nabrojenih situacija, kod vas postoji povećan rizik od razvijanja kompulzivnog odnosa prema hrani, koji bi mogao dovesti do pojave sindroma noćnog jedenja. Porazgovarajte o tome s psihologom ili svojim liječnikom opće prakse.
  Ujutro nikad niste gladni.   Navečer previše jedete (u razdoblju od 19 do 24 sata i kasnije)   Ako nešto ne stavite u usta, ne možete zaspati.   Ako se tijekom noći probudite, idete ravno u kuhinju.   Često se osjećate jako umorni i neraspoloženi.  

14 trikova koji će vam pomoći da prestanete

1. Prisilite se da svaki dan pojedete pet obroka! Čak i ako niste gladni, pokušajte tijekom dana redovito jesti. Mlijekom osigurajte dovoljan unos kalcija u organizam, a suhim voćem magnezija (ova dva minerala imaju opuštajuće djelovanje).
2. Večernji obrok neka sadrži bjelančevine i ugljikohidrate Zahvaljujući toj kombinaciji, proizvodnja inzulina će biti pravilnija i izbjeći ćete naglo smanjenje razine šećera u krvi, koje izaziva snažan osjećaj gladi. Primjerice, porcija riže s ribom osigurat će sporiju apsorpciju šećera u krv, a time i duži osjećaj sitosti.
3. Izbjegavajte kavu I ne samo kavu: sva pića i napici koji sadrže kafein, alkohol i ljutu papriku u večernjim satima treba izbjegavati jer mogu negativno utjecati na san.
4. Danju se više krećite Ako ne odlazite redovito na fitness i ne bavite se nikakvim sportom, potrudite se barem što više hodati.
5. Izvodite vježbe opuštanja Od vježbi disanja do stretchinga, dobrodošlo je sve što pospješuje opuštanje.
6. Izbjegavajte prečesto gledanje tv Bolje je čitati knjigu ili slušati muziku jer televizija može izazvati uzbuđenje i probuditi potrebu za jelom.
7. Ne koristiti kompjutor Ako je moguće, nastojte ne koristiti kompjutor nakon večere jer može povećati živčanu napetost.
8. Nemojte ići u krevet ako niste pospani Velika je vjerojatnost da ćete ubrzo ustati iz kreveta i da će se aktivirati mehanizam koji vas tjera na noćno jedenje.
9. U kući nemojte držati jako kalorične namirnice Lakše ćete izbjeći noćno prejedanje ne budete li imali pri ruci zalihe hrane.

10. Isplanirajte večer u društvu Razgovor, gledanje filma ili odlazak u kazalište u društvu dragih ljudi pomoći će vam da se osjećate ispunjenom i zadovoljnom.
11. Prije spavanja popijte čašu vrućeg mlijeka Želite li pojačati umirujući učinak, možete dodati i komadić čokolade: mlijeko i čokolada potiču lučenje serotonina, hormona dobrog raspooženja.
12. Skuhajte si čaj Ako ste ljubitelj čaja, skuhajte si neki čaj koji ima umirujuće djelovanje, poput kamilice.
13. Udišite odgovarajuće mirise Kako biste izbjegli napade gladi, možete upotrijebiti prirodna eterična ulja vanilije, jasmina ili ylang-ylanga: dovoljno je udahnuti njihov miris i osjećaj gladi će se ublažiti jer miris djeluje direktno na određene receptore u mozgu.
14. Priuštite si masažu. Masaža je odličan način za uspavljivanje, a možete se masirati i sami: izvodite lagane kružne pokrete u području oko pupka, a dlanove ruku prethodno namažite eteričnim uljem.
1)60% noćnih jedača čine žene 2) 1.20 h vrijeme je kad obično dolazi do prvog buđenja3) 75% slučajeva povezani su sa stresom4)  2.45 h vrijeme je drugog buđenja 5)  45% oboljelih osoba u prošlosti je patilo od depresije 6) 2 puta oboljela osoba ustaje tijekom noći i jede

Kome se obratiti za pomoć
Imate li problematičan odnos prema hrani općenito ili samo tijekom noći? Smatrate da vam je potrebna stručna pomoć? Obratite se na Kliniku za psihološku medicinu (tel. 2388 194) u bolnici Rebro, u Centar za poremećaje spavanja (tel. 3780 714) psihijatrijske bolnice Vrapče ili na psihoterapisjski odjel bilo koje bolničke ustanove.

Objavljeno, 26.01.06: www.tena.revije.hr