Dijete

MANJE KALORIJA, VIŠE ZADOVOLJSTVA

  • Ispis
Detalji
Kategorija: Općenito
Objavljeno Subota, 12 Siječanj 2008 19:45
Hitovi: 3998
Budući da u svijetu više od milijarde ljudi pati od prekomjerne tjelesne težine, a barem 300 milijuna od njih su debeli, debljina predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova 21. stoljeća.

MANJE KALORIJA - VIŠE ZADOVOLJSTVA

 

Budući da u svijetu više od milijarde ljudi pati od prekomjerne tjelesne težine, a barem 300 milijuna od njih su debeli, debljina predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova 21. stoljeća. To je ujedno i vrlo kompleksan poremećaj kojeg susrećemo kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju. Debljina je bolest koja pogađa sve dobne skupine i socioekonomske grupe, a ima ozbiljne socijalne i psihološke dimenzije.

 

Najozbiljnije posljedice prekomjerne tjelesne težine i debljine uključuju hipertenziju i hiperlipidemiju (debljina je jedan od glavnih čimbenika rizika), koronarnu bolest srca, ishemički moždani udar, tip 2 šećerne bolesti, neke maligne bolesti (karcinom endometrija, dojke, prostate, kolona), osteoporozu kao i psihosocijalne probleme, socijalnu stigmatizaciju i diskriminaciju. Prekomjerna tjelesna težina i debljina značajno doprinose razvoju osteoartritisa, koji je važan uzrok onesposobljenosti odraslih osoba. Zbog svega navedenog potreban je vrlo ozbiljan pristup u prevenciji i kontroli problema debljine.

 

Debljinu možemo definirati kao stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva do mjere u kojoj zdravlje osobe može biti ugroženo ((WHO 1998). To je vrlo kompleksna, multifaktorijalno uzrokovana bolest u čijem nastanku važnu ulogu ima interakcija između naslijeđa i okoline. Iako je naše razumijevanje razvoja te bolesti nepotpuno, možemo reći da su u njenom nastanku integrirani socijalni, bihevioralni, kulturološki, fiziološki, metabolički i genetski čimbenici.

 

Rastuća epidemija debljine reflektira promjene u samim temeljima društva i uzorcima ponašanja u posljednjih nekoliko desetljeća. Dok genetska osnova određuje sklonost osobe debljanju, energetska ravnoteža je određena unosom kalorija i tjelesnom aktivnošću. Od 80-tih godina prošlog stoljeća povećan unos hrane bogate energijom, a siromašne hranjivima, s velikom količinom šećera i zasićenih masnoća, u kombinaciji sa smanjenom tjelesnom aktivnošću doveo je do trostrukog porasta prevalencije debljine u mnogim zemljama Europe.

 

Kako spriječiti prejedanje?

 

Malim bebama je urođeno da jedu kada su gladne, a prestaju jesti kad osjećaju ugodu, odnosno kad su site. Ali tijekom odrastanja mnogi od nas, zbog reklamnih poruka, korištenja hrane kao nagrade u odgoju, krutih odgojnih metoda – «Moraš do kraja isprazniti tanjur!» i sl., gubimo taj divno izbalansirani način prehrane i počinjemo se prejedati.

 

Pa ipak, unos hrane kada smo gladni, kao i završavanje obroka u trenutku kad osjećamo ugodu, odnosno sitost, je ključno za zdrav način prehrane i stil življenja.

 

Relativno je lako poštovati dio preporuke «Jedite samo kada ste gladni», ali malo je teže prestati s jelom kada smo siti, osobito ako smo tijekom godina odrastanja izgubili tu naviku iz novorođenačke dobi.


Postoje neke preporuke stručnjaka, kako izbjeći prejedanje:

 

• JEDITE POLAKO. To je opće poznata preporuka, koja ne samo da olakšava probavu hrane kada je ona dobro sažvakana, već daje i dovoljno vremena mozgu da primi važne poruke o osjećaju sitosti. Naime, prema nekim istraživanjima, kod mršavijih osoba signali o osjećaju sitosti dolaze do mozga za 12 minuta, a za 20 minuta kod debelih osoba.

 

• BUDITE SVJESNI. Ova preporuka se odnosi na izbjegavanje hranjenja pred televizorom ili kompjuterom, ili za vrijeme vožnje. Važno je obratiti pažnju na ono što jedemo, okus, miris, boju, neki stručnjaci čak preporučuju kratku meditaciju ili molitvu prije hranjenja kako bismo bili što više fokusirani na sam proces hranjenja, da bi nam hrana bila zadovoljstvo  te da bismo prije opazili kad smo pojeli dovoljno.

 

• I PRVI ZALOGAJ SE RAČUNA. Prema nekim istraživanjima prvi zalogaji predstavljaju maksimalni užitak, jer tijekom daljneg procesa hranjenja naši okusni pupoljci postaju manje osjetljivi na sastojke hrane koji joj daju ugodan okus. Dakle, polagano uživanje u tim prvim zalogajima pomoći će nam da prekinemo hranjenje onda kada smo siti.

 

• OBRATITE POZORNOST NA NAČIN SERVIRANJA HRANE. Upotreba manjih tanjura, kao i lijepo aranžiranje hrane pomažu nam da prestanemo jesti baš kada osjetimo sitost – što je manji tanjur, manja je porcija.

 

• ODABIR HRANE. Potrebno je izbjegavati hranu koja nam daje puno kalorija, a malo volumena, poput mliječnih shake-ova, sireva, čokolade, čipsa, bijelog kruha (hrana s velikim udjelom masti, šećera, rafinirani ugljikohidrati). Hrana koja sadrži više vlakana, proteina  ili vode će prije dovesti do osjećaja sitosti, a bez unosa pretjerane količine kalorija.

 Praktični savjeti za kraj

• prilikom kupovanja namirnica nemojte biti gladni;
• obratite pažnju na deklariranu kalorijsku vrijednost i nutritivni sastav namirnica koje kupujete;
• light proizvodi (tzv. sugar free, fat free – bez šećera, bez masnoća) nisu i „calorie free“ (bez kalorija), dakle oprez – kalorije se broje!; ne jedite ih u neograničenim količinama;
• tjelesna aktivnost može biti jako zabavna, možete se družiti s drugima dok vježbate, izgledat ćete i osjećat ćete se bolje kada ste fizički aktivni;
• tjelesna aktivnost je odličan način za izbacivanje stresa i negativnih emocija;
• kada čujete omiljenu pjesmu zaplešite;
• nagradite svaki pa i najmanji uspjeh i ostvareni cilj (naravno ne s hranom!);
• ako koji put posustanete – nije važno, oprostite si i nastavite dalje prema svom cilju;
• u svemu tražite pozitivnu stranu,veselite se malim stvarima, budite sretni i uživajte u životu.

 Pripremio: Goran Perko, dr.med.
Zavod za javno zdravstvo Grada ZagrebaObjavljeno: www.zdravobudi.hr, 18.7.2007 Preuzeto za web Udruge portala: siječanj 2008.