Znate li što je prekomjerna težine

Znate li što je
PREKOMJERNA TJELESNA TEŽINA??
PRETILOST - EPIDEMIJA MODERNOG DOBA

Još je Hipokrat napisao "Korpulencija nije samo bolest za sebe, već i prijetnja za razvoj ostalih bolesti", što navodi na činjenicu da je već tada pretilost shvaćena kao medicinski poremećaj koji vodi brojnim popratnim bolestima.
Normalna tjelesna težina je osnova za optimalno psihofizičko zdravlje od djetinjstva do duboke starosti. Svi znamo da su prekomjerni kologrami pogubni za zdravlje, pa ipak je sve više debelih osoba, jer očito je da je tjelesnu težinu sve teže i teže držati pod kontrolom. i Međutim, nastala prekomjerna tjelesna težine ili dijagnosticirana pretilost, nije više samo estetski problem, već je i zdravstveni problem koji treba pravodobno dijagnosticirati i primjereno liječiti.

“Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna težina postala veliki svjetski problem koji je poprimio epidemiološke proporcije. U modernoj civilizaciji taj problem progresivno raste, a kako je debljina itekako povezana s ozbiljnim zdravstvenim liječenje debljine postaju imperativ. Na sreću polako prolaze vremena kada se debljina doživljavala, u prvom redu kao estetski problem. Shvaćanje pojma debljine se jako promijenilo u proteklih desetak godina i ljudi napokon postaju svjesni da pretilost osim estetskih može imati itekako ozbiljne zdravstvene posljedice» - kaže dr. Mirko Koršić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju KBC-a Rebro i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu. (dodatne tekstove pogledajte na našem webu EDUKATIVNI TEKSTOVI: detaljnije o pretilosti pogledajte na našem webu – „Pretilost – epidemija modernog doba“; „Živimo u debelom svijetu“; „Prezentacija i izračun BMI-a“; „Kako doživljavamo vlastitu težinu“ itd.)

ŠTO JE ITM / BMI ?

Pojam debljine često se neprecizno određuje, dok je ITM točan pokazatelj prekomjerne tjelesne težine ili debljine. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vrijednost ITM (indeks tjelesne mase) ili BMI (Body Mass Index) su najčešće korištena mjerila za određivanje debljine prema medicinskim kriterijima, jer procjena težine u odnosu na visinu (te vizualna procjena) može poslužiti kao pokazatelj rizika obolijevanja i smrti zbog prekomjerne težine.

ITM koji osobu svrstava u kategoriju pretilih može ukazivati na povećani rizik obolijevanja od teških bolesti kao što su šećerna bolest, srčane bolesti, povišeni krvni tlak pa čak i prerana smrt. Važno je da osobe koje se smatraju "punijima" izračunaju svoj ITM kako bi utvrdile nisu li zapravo već pretile.

Debljina se, pored izračuna ITM-a i klasičnog vaganja, dijagnosticira također mjerenjem obujma struka (kod žena i muškaraca), obujma odnosa bokova i struka, mjerenjem masnog tkiva, te kontrolom preporučenih vrijednosti dobivenim vađenjem krvi, kao što su masnoće, ŠUK, kolesterol, o čemu ćemo u nastavku reći nekoliko riječi.

1) ITM (INDEKS TJELESNE MASE) – BODY MASS INDEX (BMI)

Izračunajte svoj ITM

Treba li se osoba zabrinuti zbog svoje težine može se izračunati pomoću indeksa tjelesne mase (ITM) tako da se težina osobe u kilogramima podijeli s visinom u metrima na kvadrat. Naprimjer, visina od 1.72 metra množi se s 1.72, što iznosi 2.95. Zatim se težina osobe od, primjerice, 80 kilograma dijeli s 2.95, pa se dobije ITM 27.1. što ukazuje na prekomjernu težinu od cca 5 kg.

Liječnik vam također može izračunati ITM pomoću kalkulatora za izračunavanje indeksa tjelesne mase, ali i pomoću jednostavne formule koja glasi: ITM = kg/m2 – što znači:
izmjerite težinu u kilogramima
izmjerite visinu u metrima
izračunajte visinu na kvadrat
podijelite težinu s visinom na kvadrat (kg/m2)
Na temelju dobivenog rezultata (ITM-a) razlikujemo stupnjeve tjelesne težine kako sljedi:

-18.5 - 24.9 pokazuje normalnu tjelesnu težinu;
-25 - 29.9     pokazuje prekomjernu tjelesnu težinu;
- 30 - 35       pokazuje debljinu
-35 – 40        pokazuje pretilost
-40 i više      pokazuje morbidnu (ili ekstremnu) pretilost
                  (u Hrvatskoj zabilježeno 60.000 osoba)
Ako je vaš ITM u rasponu tjelesne težine za koju se smatra da je vep prekomjerna, OBAVEZNO RAZGOVARAJTE S LIJEČNIKOM O NAJČEŠĆIM ZDRAVSTVENIM POSLJEDICAMA, te način uključivanja u programe za smanjenje tjelesne težine.
Uobičajene strategije za smanjenje tjelesne težine obuhvaćaju promjenu prehrambenih navika, uz obavezno uključivanje tjelovježbe ili nekih prilagođenih oblika tjelesne aktivnosti kao prvi korak ka promjeni životnih navika najmanje sljedećih 6 mjeseci. Ako je tjelesna težine u brojčanim pokazateljima pretilosti ili ekstremne pretilosti (ITM iznad 30 i više) tada liječnik može propisati lijekove protiv debljine i njihovo korištenje uz strogu lječničku kontrolu ili odlazak na bolnički tretman, s obzirom da takove osobe nemaju više vremena za dugoročniju edukaciju ili neke druge zdravstvene i nutricionističke metode za dugoročnije smanjenje tjelesne težine!!!
Također je važno napomenuti da žene do 35 godine starosti redovito dobivaju do 1,5 kg godišnje, te se ta težina povećava do 60.godine života. Kod muškaraca se težina povećava do 50. godine kada se stabilizira. No, takav prirodni proces potrebno je kontrolirati i nastojati smanjivati kalorijski unos za cca 200-300 kcal, kako se tjelesna težina ne bi znatnije povećavala uslijed ovih prirodnih procesa!!!

Kada ITM signalizira debljinu.
Svako povećanje vrijednosti ITM-a od 25 do 27 signalizira na alarm i potrebu za poduzimanje nekih od mjera kako osobu ne bi znatno približile nekim od rizičnih skupina po zdravlje koje uzrokuje prekomjerna težina: kao što je tzv. „smrtonosni kvartet“: tj. debljina kao takva, dijabetes II, hipertenzija i hiperlipidemija, gastroenterološke komplikacije, bolesti jetre i ostalih bolesti koje ćemo navesti na našim sljedećim linkovima.
2) OBUJAM STRUKA
Mjerenje obujma struka također je jedna od procjena rizika debljine, pogotovo kada se govori o abdominalnoj ili visceralnoj pretilosti. U novije vrijeme kriteriji su se postrožili pa se rizičnim smatra:
Ø Kod žena struk od 80 – 88 cm pokazuje umjereno povećana težina
od 88 cm znatno povećana težina i rizik bolesti;
Ø Za muškarce od 94 – 102 cm je umjereno povećan rizik od debljine
od 102 cm – znatno povećan rizik za zdravlje tj. spada već u abdominalnu pretilost
Raspored masnog tkiva na trbuhu i kukovima procjenjuje se podjelom mjere struka s mjerom kukova.
Na primjer, žena s promjerom struka 75 cm i kukova 100 cm, ima odnos od 0,75.
Što je niži odnos to je bolje, tj. smanjuje se rizik od pojave bolesti uzrokovanih debljinom.
Rizik npr. od srčanih oboljenja naglo se povećava kod vrijednosti:
Ø kod žena s odnosom iznad 0,8 i
Ø kod muškaraca s odnosom iznad 1,0.
3) POSTOTAK MASNOG TKIVA
Značajnu ulogu u dobrom zdravlju i primjerenoj tjelesnoj težijni ima omjer između tjelesne masti i mišića, odnosno postotak masti koje naše tijelo sadrži u odnosu na cjelokupnu tjelesnu težinu. Tako:

Ø tijelo žene sadrži 21-23% masti;
Ø tijelo muškarca 18-19%.

Taj se postotak mijenja ovisno o prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti, životnoj dobi. Postotak tjelesne masti takožer je važno kontrolirati, jer masno tkivo je metabolički slabije aktivno od mišićnog tkiva. Masno tkivo troši znatno manje kalorija, te se proporcionalno brže i nagomilava. Na primjer, odrasla osoba prosječne tjelesne težine ima u svome tijelu preko 30 milijardi masnih stanica, dok pretile osobe imaju više od 100 a ponekad i do 200 milijardi masnih stavnica. Pretpostavlja se da se stvoreni broj masnih stanica ne može smanjivati, ali se one mogu držati pod kontrolom tj. mogu se «obuzdati» pravilnom i kontroliranom prehranom, te adekvatnom tjelesnom aktivnošću.

4) POTKOŽNO MASNO TKIVO

Debljina se također može dijagnosticirati mjerenjem potkožnog masnog tkiva (ili kako bi mi popularno rekli «špeka») na određenim mjestima na tjelu, npr. struk, nadlaktice, bedra, područje duž leđa, posebnom spravicom (sličnom plastičnim kliještima) nazvanom kaliper kojom se zahvaća (kao pincetom) masno tkivo, te se domah izmjeri u centimetrima koji su naznačeni u rasponu spravice.Određena debljina u centimetrima (npr. od 2 na više) u kombinaciji s ostalim pokazateljima određuje vrstu debljine i rizičke faktore koji se javljaju.

5) LABORATORIJSKE VRIJEDNOSTI

Povećanu tjelesnu težinu i probleme koje stvara nezdravi način života, također možemo utvrditi laboratorijski, analizom kroz krvne pretrage, tj. utvrđivanjem koncentracije «metaboličkim triasom» (povišeni trigliceridi, LDL, HDL), šećerom u krvi te ukupnim kolesterolom.

Tako su utvrđene referentne vrijednosti:
-Trigliceridi 0,78
-LDL 2,6
-HDL 1,5
tj. ukupni kolesterol 4.88
-ŠUK (šećer u krvi) 5,2 do 6,0

Liječnici posebno naglašavaju važnost i nužnost smanjenja prekomjerne težine, odnosno da smanjenjem tjelesne težine za 5-10% smanjujemo koncentraciju triglicerida za oko 20%, kolesterol za oko 10%, HDL za oko 8%, a LDL za oko 3% , a posebno ukoliko se poveća tjelesna aktivnost, jer tjelesnim naporom se iz jetre oslobađa lipoprotein lipaza koji razgrađuje trigliceride.
Smanjenjem tjelesne težine za 10% znatno osobe udaljavaju od pojave šećerne bolesti tipa II i to za cca čak 50%!!!!

6) MJERENJE KRVNOG TLAKA

Debljina je na prvom mjestu kao rizični čindbenik razvoja kardiovaskularnih bolesti, tj. njen utjecaj na pojavu visokog tlaka i veliki broj smrtnosti od infarkta. Nedavno objavljeni rezultati provedeni u 52 zemlje (studija Interheart) ukazali su da je od 9 čindbenika smrtnosti infarkt na 1. mjestu sa 90%.

Preporučene vrijednosti mjerenja tlaka su 130/85 kao preduvjet zdravlja, ovisno o ostalim čindbenicima, ukoliko oni dodatno ne ugrožavaju zdravstvene stanje osobe. Međutim, abdominalna pretilost je najveći čindbenik smrtnosti od infarkta i ona je 6. po redu u navedenim rezultatima te čini 17% smrtnosti u odnosu na ostale rizike.

U zadnjih godina, povećana je učestalost pojave moždanog udara kao trećem po redu uzroku smrtnosti među odraslom populacijom. Najpoznatiji faktori rizika za nastanak moždanog udara su: pušenje, šećerna bolest, te povišene masnoće u krvi.

Liječnici savjetuju:
smanjenjem tjelesne težine 5-10% smanjujemo krvini tlak za 6,1% (ili 0,4 jedinice/kg), a kolesterol za prosječno visokih 15%, te trigliceride za 20-30%!!!

ZAKLJUČAK je da kroz svaki od nabrojenih načina možemo kontrolirati svoju težinu te održavati poželjnu. Kao što smo naveli debljina povećava rizik obolijevanja od niza raznih bolesti, te znatno narušava kvalitetu života i konačno dovodi do prerane smrti.
Važno je naglasiti, kako i mnogo puta ističe dr. Mirko Koršić “Kod debljine dodatni problem stvara činjenica da ljudi smatraju kako je riječ o prolaznoj stvari, a ne shvaćaju da je riječ o kroničnoj bolesti koja se ne može izliječiti nego se mora kontinuirano i zapravo doživotno liječiti. Tu se ni na trenutak ne smije pomisliti da je problem zauvijek riješen. Jedno je mršavjeti, a drugo je ostati mršav. Dok god je čovjek spreman na odricanje i poštivanje pravila da mora potrošiti više kalorija negoli ih unese u organizam, mršavljenje će biti uspješno”
No, takvih načela treba se držati stalno, kako se kilogrami ne bi nekontrolirano vratili. Zdrav način života trebao bi postati zapravo naš životni stil.
Naravno da na neke faktore rizika bolesti ne možemo utjecati (npr. nasljeđe, genetika, teška oboljenja) ali ipak mnogo toga u svakodnevnom životu možemo promijeniti sami, mijenjanjem svakodnevnih životnih navika i to promjenom načina prehrane, smanjenjem ovisnosti od pušenja, povećanjem tjelesne aktivnosti, te općom brigom o vlastitom zdravlju kroz edukaciju o važnosti prehrambene, tjelesne i zdravstvene kulture kao imperativa kvalitetnog života.

Opširnije o bolestima i rizicima koje donosi prekomjerna težina pročitajte na našem sljedećem linku

«Jeste li svjesni ZDRAVSTVENIH POSLJEDICA KOJE ONA UZROKUJE?»
UPPT, veljača 2007.
Korišteni podaci:
Ø Časopis VAŠE ZDRAVLJE objavljeno u broju 32 (10/03)
Ø Brošura OTOPIMO KILOGRAME (pripremili Gradski ured za zdravstvo, rad socijalnu zaštitu i branitelje i Udruga za prevenciju prekomjerne težine) – brošura dostupna na web-u Udruge i web www.zagreb.hr
Ø KNJIGA SAŽETAKA II hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija (07.-09.04.2006.)